Pretraživanje tekstova
Integrisanje prirode u gradove građanima može da omogući hlađenje grada, čistiji vazduh, regulisanu obezbeđenost vodom i zaštitu od poplava.
Gradovi u Evropi isprobavaju šeme poput krovnih bašta i "pokretnih šuma" kako bi ugradili više prirode u urbana područja u nastojanju da zaštite svoje građane od klimatskih promena poput vrućina, poplava i suša. Gradovi postaju teža mesta za život jer klimatske promene donose veće temperature, oskudicu vode i poplave, čime ne samo da već zagađeno gradsko područje postaje manje udobno nego i živote dovodi u opasnost.
Ipak, možda je moguće zaštititi građane od tih pretnji integrisanjem više prirode u urbana područja, tvrde istraživači.
"Izgubili smo pojam kako raditi sa prirodom", rekla je dr. Laura Wendling, urbana naučnica iz VTT Finsko - tehničkog istraživačkog centra. međutim, korišćenjem prirodnih sistema, gradovima je moguće pomoći da se prilagode klimatskim promenama, objavio je EU magazin Horizon.
Uključuju jednostavne pristupe poput sadnje novih stabala i stvaranja parkova sa bogatom kolekcijom biološke raznolikosti. Ali oni mogu uključivati i složenija rešenja poput pokrivanja krovova u vegetaciji koja je efikasna za usvajanje ugljenika iz atmosfere, pločnike koji apsorbuju kišnicu i pokretne šume - prenosna stabla u loncima koja se mogu premestiti u žarišta kako bi se pružila hladovina i čist vazduh.
Dr. Wendling je tehnički koordinator UNaLaba, projekta koji želi da dobije informacije potrebne za uverenje više gradova u rešenja koja se zasnivaju na zelenoj svetlosti. Projekat je predstavio izbor pilota u Ajndhovenu u Holandiji, Tampereu u Finskoj i Đenovi u Italiji, kako bi pokazao da li je moguće upotrebom prirode poboljšati otpornost gradova na toplije temperature ili bolje upravljanje vodama.
Među rešenjima koja će se isprobati su zelenije biciklističke staze, koje bicikliste vode duž staza sa većim brojem posađenih biljaka i mogu umanjiti njihovu izloženost onečišćenju vazduha. Takođe koristiće se alge za čišćenje vode uklanjanjem onečišćujućih materija kao što su nitrati i ribnjaci projektovanje za hvatanje viška kišnice kako bi zaštitili gradove tokom oluja.
Projekat će pratiti uticaj kombinovanih rešenja u svakom gradu i pokušati kvantifikovati koliko su smanjili temperaturu, očistili vazduh i vodu ili sprečili poplave. To će se postići kombinacijom posebnih senzora, nadgledanja vremena, ručnim prikupljanjem podataka i građanima koji će putem aplikacija dostavljati korisne informacije.
Do 2050. godine očekuje se da će 80% evropskog stanovništva živeti u gradovima, u upoređenju sa 70% danas, što će dodatno povećati potražnju za zemljom i prirodom.
Mnogi gusto naseljeni gradovi takođe imaju istorijske građevine koje mogu da otežaju sprovođenje rešenja zasnovanih na prirodi.
Posadili više od 353 miliona stabala u jednom danu i srušili svetski rekord
"Može biti vrlo teško promeniti grad, pogotovo ako je star", rekao je Raul Sančez - Frances, stručnjak za ekološko ozelenjavanje grada u CARTIF tehnološkom centru u Španiji: "Ali gradove treba da smatramo ekosistemom i čovekom kao delom ovog ekosistema."
Projekat bi trebao da implementira svoja prva rešenja u 2020. godini, uključujući korišćenje uređaja za čišćenje vazduha na pročelju trgovačkog centra u Valadolidu i urbane mobilne šume u Liverpulu. Zatim očekuju da će druga rešenja biti implementirana do 2022. Nakon toga, koristiće prikupljene podatke kako bi pomogli drugim gradovima da vide kako priroda može da pomogne u suzbijanju klimatskih promena.
"Ako podučavate ljude o rešenjima koja se zasnivaju na prirodi, oni žele rešenja koja se zasnivaju na prirodi", rekao je Sančez-Frances.
Tagovi
Mobilne šume Klimatske promene Projekat Smanjenje temperature Čišćenje vazduha
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 4 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 4 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 4 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.