Velika ulaganja, godinu dana čekanja da se uloženo vrati, skupa radna snaga i velika konkurencija na tržištu - razlozi su zbog kojih Gligorije Suzić, dugogodišnji cvećar iz sela Nikšić kod Batočine razmišlja da drastično smanji proizvodnju.
Gligorije Suzić iz sela Nikšić kod Batočine posle 15 godina bavljenja cvećarstvom ne zrači optimizmom. Kaže da mušterije više gledaju njegovo cveće, nego što kupuju. Jednu muškatlu je prošle godine prodavao za 200 dinara. Ove godine cena je 150, pa i za nju kupci traže popust, ako žele neku saksiju više.
Velika ulaganja, godinu dana čekanja da se uloženo vrati, skupa radna snaga i velika konkurencija na tržištu - razlozi su zbog kojih Gligorije Suzić, dugogodišnji cvećar razmišlja da drastično smanji proizvodnju.
U njegovim plastenicima je na hiljade saksija i na desetine vrsta cveća u skoro svim mogućim bojama. Lepo je na oko, ali matematika je, bar za njega, nešto drugačija nego na početku.
"Narod nema pare. To je ukratko objašnjenje. A u međuvremenu na tržištu se pojavilo mnogo novih proizvođača. Ove godine se najviše prodaje sezonsko cveće, jer je ono jeftinije. Kupuju muškatle, kadifice, petonije se uglavnom prodaju", kaže Suzić.
Suzić kaže da je sada došlo vreme da je najlakše proizvesti, a najteže prodati.
"Nije problem podmiriti tržište, ali je muka prodati. Svi su krenuli sa cvećem, a sve manje para kod ljudi, tako da je jako teško. Mora dobro da se iskalkuliše da biste izašli sa pokrivenim troškovima i nekom zaradom. Imam 10 većih plastenika sa sezonskim cvećem, ali već razmišljam da smanjujem proizvodnju, jer ne mogu više da izdržim", kaže Gligorije.
Jedan od većih problema je radna snaga, kaže ovaj proizvođač, jer su dnevnice 2.000 dinara, a za obim njegove proizvodnje to je ozbiljna suma, pogotovo što preko cele godine ima posla u plastenicima.
"Dakle, potrebno je mnogo radne snage i veliki ulog koji čekaš godinu dana da se vrati i tad izađeš na tržište u kome je para sve manje", navodi Suzić i dodaje:
"Sve manje može da se solidno živi od cvećarstva, iako je cela moja porodica u poslu. Nisam više mlad da idem negde preko, pa mi ništa drugo ne preostaje nego da se borim sa ovom trenutnom situacijom. Godine mi ne dozvoljavaju da idem u svet, u neki novi početak", kaže Suzić.
Suzić priznaje da u posao sa cvećem pre 15 godina nije ušao iz prevelike ljubavi, već iz računice. Bio je ugostitelj i to je njegovo omiljeno zanimanje.
"Sad je kasno da se vratim ugositeljstvu, koje je moja velika ljubav, jer su me godine stigle, a cvećarstvo uskoro neće biti isplativo kao pre deceniju i po", iskren je Gligorije.
Tagovi
Autorka