Iako je u svetu uveliko u primeni mehanizovana rezidba voća i vinove loze, učenici rumske poljoprivredne škole prednost daju ručnom orezivanju.
Orezivanje vinove loze je veoma značajna agrotehnička mera i predstavlja, slažu se svi stručnjaci i proizvođači, najvažniji korak u gajenju loze. Orezan vinograd uvek daje lepše, krupnije i kvalitetnije plodove, sa većim sadržajem šećera i suve materije. Takav je i vinogard Srednje stručne škole "Stevan Petrović Brile" u Rumi, u kojem učenici ovih dana obavljaju taj važan posao. U toj školi radi se ručna rezidba, iako je sve prisutnija mehanizovana, koja je svojstvena u zasadima na većim površinama.
Pravilno orezivanje je veoma važno za dobar i kvalitetan rod grožđa, pa je zbog toga potrebno imati i obučenog rezača, iako je u svetu, a sve više i kod nas prisutna mehanizovana rezidba, kaže profesor u rumskoj školi Aleksandar Mišković.
"U svetu je uveliko počela mehanizovana rezidba vinove loze, ali je veoma važno da se kaže da i posle mehanizovane, mora se uraditi i ručna i zbog toga moramo da imamo obučene rezače. Za kvalitetnim rezačima je velika potražnja, ali ih nema. To je veliki problem za naše vinogradare i voćare koji, ako imaju velike površine, pribegavaju mehanizovanoj razidbi", kaže Mišković.
Ovu agrotehničku meru đaci uče u školskom vinogradu i zasadu jabuke.
"Manjak obučenih rezača prisutan je već godinama, pa zato mi u našoj školi veliku pažnju poklanjamo praktičnom radu, u okviru koga naši učenici, smera voćarstvo i vinogradarstvo stiču sva potrebna znanja. Naravno, predočili smo im i mehanizovani način rezidbe, ali uz konstataciju da je prisustvo dobro obučenog rezača neophodno bez obzira da li je u pitanju zasad voća ili vinove loze", kaže profesor.
Podsetimo, rezidba na zrelo u rodnim vinogradima obavlja se u periodu mirovanja loze, što znači da se može raditi u jesen, tokom zime i u rano proleće. Zimska rezidba, odnosno ona na zrelo treba da bude završena pre kretanja vegetacije u proleće. Kada se govori o zimskoj i ranoj prolećnoj, misli se na istu, jedino što vreme njenog obavljanja bira svaki vinogradar u odnosu na uslove u svom zasadu.
U zavisnosti od bioloških osobina gajenih sorti, kao i primene odgovarajućih agrotehničkih i pomotehničkih mera, u vinogradu se može primeniti kratka, duga ili mešovita rezidba. U našim uslovima je, kažu stručnjaci, najzastupljenija mešovita koja se obavlja kod sorti grožđa koje su namenjena za proizvodnju kvalitetnih i visokokvalitetnih vina, kao što su traminac, kaberne sovinjon, italijanski rizling. Najsigurnije je, kažu stručnjaci, sa rezidbom početi nakon 14. februara, posle Svetog Trifuna.
Tagovi
Autor