Zlatnu žuticu vinove loze uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO, dok je prenosilac američki cvrčak (Scaphoideus titanus).
Vremenski uslovi, zbog neočekivano hladnog i snežnog razdoblja u prve dve dekade marta ove godine, u većem delu nisu pogodovali radovima u vinogradima, pa većina vlasnika još uvijek nije završila zimsku rezidbu. Tokom zimske rezidbe na nekim vinskim sortama je zabeležen "plač" ili suzenja vinove loze (npr. muškat žuti).
Zlatnu žuticu vinove loze uzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence dorée MLO, a glavna biljka domaćin štetnog organizma je vinova loza (Vitis vinifera). Ostale biljke domaćini štetnog organizma su bela loza (Clematis alba), crna jova (Alnus glutinosa) i druge Vitis vrste (npr. direktno rodni američki hibridi, Isabelle, Otello, Noah, Clinton i dr.), dok je prenosilac (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus).
Populaciju američkog cvrčka možete pratiti vešanjem žutih lepljivih ploča. Do epidemijskog širenja zlatne žutice dolazi samo u onim vinogorjima gde su istovremeno prisutni štetni organizam (Grapevine flavescence doreé MLO) i prenosilac (američki cvrčak).
Američki cvrčak razvija jednu generaciju godišnje, a prezimi u stadijumu jaja. Ženke odlažu jaja pod koru dvogodišnjeg drveta, a ponekad pod stariju koru grana ili u zrelu jednogodišnju mladicu. Obično su jaja odložena u grupama 2-3-4 ili više (10) i nepravilno poređana na različite međusobne udaljenosti.
Istraživanja u Francuskoj su potvrdila da je moguće krajem zime suzbijati prezimljujuća jaja američkog cvrčka (npr. efikasan preparat je Folidol ulje EC). Stoga je moguće u zasadima, gde se pojavljuju simptomi za koje se sumnja da potiču od fitoplazmatskih žutica, primeniti nakon zimske rezidbe mešavinu insekticidnih i akaricidnih uljnih sredstva (npr. Belo ulje EC, Svetlo mineralno ulje EC, Fito ulje EC, Ovipron Top EC ili Ovitex EC i sl.) sa organo-fosfornim preparatima (npr. Chromorel-D EC, Nurelle-D EC ili Reldan 22 EC) (vidi Tabelu 1.). Osim delotvornosti na zimska jaja cvrčka i grinja, istovremeno efikasno deluje na štitaste vaši (Coccina), štetne gusenice (npr. Boarmia, Noctuidae) i eriofidne grinje (Eriophyidae).
Bolji uspeh ove mere očekujemo kada tokom mirnog vremena u manjim zasadima tretiranje obavljamo leđnim prskalicama ("kasno-zimsko kupanje" čokota). Zbog moguće fito-toksičnosti, sumporne peparate koristiti barem nedelju dana odvojeno od uljnih sredstva. Svakako ove mere krajem zime-početkom proleća treba obaviti pre razvoja cvatućeg podrasta u vinogradima (npr. crvena mrtva kopriva, maslačak), radi zaštite oprašivača.
U manjim vinogradima moguće je nakon obavljene rezidbe kombinovanim preparatima Crveno ulje EC ili Plavo ulje EC dodati jedan od organo-fosfornih insekticida (npr. dopuštenje u vinovoj lozi imaju pripravci Nurelle-D ili Chromorel-D)!
Važno! Moguću primenu kombinacije mineralnih/parafinskih ulja sa organo-fosfornim insekticidom preporučujemo u manjim vinogradima (naročito sa vinskim sortama rajnski rizling, graševina), gde još uvijek na manjim pojedinačnim površinama rastu direktno rodni američki hibridi. Potrebno je tretirati i američke hibride.
Tabela 1. Mogućnost kasnog-zimskog suzbijanja američkog cvrčka i drugih najvažnijih štetnih organizama koji prezimljuju na vinovoj lozi
Aktivna materija
|
Preparat
|
Primena
|
Uljna sredstva
|
||
mineralno ulje
|
Svetlo mineralno ulje, Belo ulje EC, Fito Ulje EC
|
3-4%
|
parafinsko ulje
|
Ovitex EC, Ovipron Top EC
|
2-3%
|
Organo-fosforni insekticidi
|
||
klorpirifos-metil
|
Reldan 22 EC
|
0,15-0,2%
|
klorpirifos-etil + cipermetrin
|
Chromorel-D, Nurelle-D EC
|
0,4 lit./ha (0,04%)
|
Vinogradare upozoravamo da su prve zaraze uzročnikom crne pegavosti (Phomopsis viticola) moguće s otvaranjem zimskih pupoljaka loze i pojave zelenog vršnog tkiva, uz dugotrajno vlaženje i vidljivu promenu boje u srebrno-belu sa sitnim crnim tačkicama na uzgojnom lastaru.
Moguće je u prvoj usmerenoj zaštiti u vreme početka bubrenja pupoljaka koristiti neki od bakarnih preparata. Bakarni fungicidi su ograničeni u integrisanom vinogradarstvu, ali je njihova primena smislena u zasadima sa jačom pojavom apopleksije ili kapi vinove loze ("eska"), odnosno naglog sušenja čokota tokom vrućih letnjih meseci. Takođe, bakarne preparate je smisleno koristiti početkom proleća u vinogradima gde se proteklih godina pojavljivao bakterijski rak (Agrobacterium tumefaciens). U zasadima s uočenom pojavom bakterijskog raka preporučljivo je pre otvaranja zimskih pupoljaka koristiti pojačanu koncentraciju nekog od bakarnih fungicida.
Tabela 2. Izbor nekih bakarnih preparata
Aktivna materija
|
Preparat
|
Primena*
|
bakarni oksid
|
0,1-0,15 %
|
|
bakarni oksihlorid
|
Bakreno vapno, Kupropin WP, Neoram WG, Rame Caffaro WP
|
0,2-0,75 %
|
bakarni hidroksid
|
Champion WP, Champion SC, Blauvit, Cuproline
|
0,2-0,45 %
|
bakar-hidroksid-kalcijum sulfat kompleks
|
Bordovska suspenzija, Bordovska čorba, Bordovska čorba Caffaro WP
|
0,75 %
|
bakar-hidroksid-Ca-hlorid kompleks
|
0,5-1 %
|
|
kombinacija bakra i mineralnog ulja
|
Crveno Ulje, Plavo Ulje EC
|
1-3 %
|
*pri izračunu količine potrebnog sredstva za zaštitu bilje pročitati uputstvo za odabrani preparat i prilagoditi razvojnom stadijumu sorte (koncentracije prilagoditi razvojnom stadijumu pupoljaka)!
Važno! Birati dane bez jačeg vetra, sa dnevnim temperaturama vazduha većim od 5°C, a nakon primene povišenih koncentracija mineralnog/parafinskog ulja temperatura vazduha ne bi trebalo da pada na negativne vrednosti. Prve mere usmerene hemijske zaštite vinograda ne bi trebalo obavljati metodom raspršivanja, već isključivo metodom prskanja (bez ventilatora).
Autor: Milorad Šubić
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze beloga grožđa gaje se na peskovitim zemljištima, a teža zemljišta su povoljnija za crne (obojene) sorte, pre svega zbog svog povoljnijeg toplotnog režima,... Više [+]Tagovi