Agromelioracija za popravak kiselih ili alkalnih zemljišta voćnjaka

Pod agromelioracijama slabo produktivnih zemljišta najčešće se podrazumeva pre svega - popravka pH vrednosti zemljišta, zatim povećanje sadržaja humusa i povećanje lako pristupačnog fosfora i kalijuma.

Kalcizacija

Kisela i jako kisela zemljišta čije su pH vrednosti manje od 4,5 zahtevaju meliorativni tretman u cilju smanjenja kiselosti. U tom cilju vrši se unošenje krečnjaka u zemljište u sklopu njegove pripreme za podizanje voćnjaka. Unošenjem krečnjaka ili kalcizacijom, poboljšava se struktura i plodnost ovih zemljišta.

Šta kada je zemljište kiselo?

Kao materijal za kalcizaciju obično se koristi mleveni krečnjak (kalcijum-karbonat), ili dolomit (kalcijum-magnezijum-karbonat). Može se koristiti i negašeni kreč (kalcijum-oksid) i gašeni kreč (kalcijum-hidroksid), ali sa upola manjim dozama. Količina karbonata koja se unosi u zemljište zavisi od njegove čistoće, sadržaja mehaničkih primesa, a utvrđuje se pedološkom analizom zemljišta.

Kako se unosi krečnjak?

Predviđena doza krečnjaka unosi se u zemljište u fazi njegove pripreme u dva navrata. Preporučuje se da se 2/3 predviđene doze krečnjaka rasture po celoj površini budućeg voćnjaka i zaoru na dubinu od 50 cm u prvoj godini pripreme zemljišta, a 1/3 da se zaore na dubinu od 20 do 25 cm u godini koja prethodi sadnji voćaka.

Pre rigolovanja vrlo kiselih zemljišta (pH 4,0 do 4,5) treba primeniti 800 kg kalcijum-karbonata, a kasnije svake druge ili treće godine uneti odgovarajuće količine, najčešće do tri tone po hektaru, a maksimalno do četiri. Kalcizacija treba da se obavi u toku mirovanja vegetacije.

Kako se podriva, a kada rigoluje zemljište za sadnju voćki?

Kalcizaciju kiselih zemljišta treba izvoditi istovremeno sa humizacijom, odnosno unošenjem odgovarajuće količine stajnjaka i fertilizacijom, koja se sastoji u dodavanju odgovarajućih količina fosfornih i kalijumovih đubriva.

Acidifikacija

Na alkalnim zemljištima, posebno na onim sa visokim sadržajem ukupnih i fiziološki aktivnih karbonata, dolazi do fizioloških poremećaja, koji se ispoljavaju u većoj ili manjoj hlorozi lista, tzv. krečna hloroza. To je rezultat blokade pojedinih mikroelemenata značajnih za metabolizam voćke, posebno gvožđa. Na ovim zemljištima popravke pH vrednosti rade se njegovom acidifikacijom ili zakišeljavanjem, pri čemu se koriste kisela đubriva u fazi pripreme i održavanja voćnjaka.

Kako brzo zakiseliti zemljište?

Acidifikacija alkalnih (krečnih) zemljišta radi se rasipanjem i zaoravanjem fiziološki kiselih (sulfatnih) đubriva: sulfata gvožđa, amonijum-sulfata ili elementarnog sumpora u obliku praha.

Količine potrebnog materijala za snižavanje pH vrednosti zemljišnog rastvora prvenstveno zavise od njegove kiselosti i mehaničkog sastava. Maksimalna količina sumpora koja se može dodati u jednoj dozi je dve tone po hektaru. Ukoliko je pH vrednost alkalnog zemljišta između 7,0 i 7,5, zakišeljavanje se izvodi u okviru redovne ishrane voćaka, kontinuiranom upotrebom fiziološki kiselog, azotnog đubriva - UREE (karbamida).