Ekološka zaštita se danas kombinuje sa konvencionalnom, kada je potrebno da se 10-15 dana koristi fungicid Fosetil-aluminijum koji deluje tako što ostavlja manje prostora gde može ervinija da uđe. Posle toga se tretira preparatima od samog početka cvetanja koji su na bazi bacilusa (a postoji nekoliko preparata kod nas na tržištu koji su na bazi bakterija), zatim Bacilo miks, Ekstrasol itd.
Srbija je jedna od najvećih proizvođača dunje u Evropi, a zasadi pod tom voćkom, koja je utemeljena u narodnom folkloru, se povećavaju. Dunja ima prirodnu otpornost na insekte i bolesti u odnosu na drugo voće koje se gaji u našoj zemlji, pa je zato bila izbor Radoja Trišića koji je u mladenovačkom selu Jagnjilo posadio 2 hektara.
"Ja sam odrastao u stanu. Pre 5 godina, kupio sam domaćinstvo i zemlju i posadio voće. Imao sam sreće da je uz to domaćinstvo išla baš ova parcela, a ja sam dodao još jedan hektar. Za dunju, koja je sada u četvrtoj godini, opredelio sam se jer je primamljiva. Inače je nema puno kod nas, a ja volim izazove i smatram da neću imati probleme sa tržištem. Nisam imao prevelikih problema kad je reč o bolestima dunje. Uz konsultacije sa svojim stručnjakom na vreme sam sve zaštitio", objašnjava Trišić.
Upravo taj stručnjak za zaštitu bilja Miloš Jeremić objasnio nam je da kasnije cvetanje dunju štiti od mrazeva, a jači list od prodora insekata. Međutim, ona nije potpuno imuna.
"Potrebna je manja upotreba pesticida u proizvodnji dunje sa minimalnom upotrebom insekticida jer se dunja održava faktički čistom od uboda smotavca. Kada je reč o gljivičnim oboljenjima, jedini problem može biti monilija koja se relativno lako suzbija tokom cvetanja i mesec dana pre berbe, a jedini ekonomski značajan problem kod dunje je ervinija", objašnjava Jeremić.
Kada se jednom pojavi Erwinia amylovora se teško se iskorenjuje, pa se voće mora stalno, a najviše preventivno štititi. U razgovoru sa stručnjakom iz Mladenovca, saznali smo koje mere voćari mogu da primenjuju na dunji, tako da one budu ekološke, a efektivne.
"Ekološka zaštita se danas kombinuje sa konvencionalnom, kada je potrebno da se 10-15 dana koristi fungicid Fosetil-aluminijum koji deluje tako što ostavlja manje prostora gde može ervinija da uđe. Posle toga se tretira preparatima od samog početka cvetanja koji su na bazi bacilusa (a postoji nekoliko preparata kod nas na tržištu koji su na bazi bakterija), zatim Bacilo miks, Ekstrasol itd. Oni deluju tako što se na cvetu napravi kolonija tih korisnih bakterija koje služe kao štit, pa erviniji, koju najčešće prenose pčele, onemogućavauju dalji prodor. Iz mog ličnog iskustva to je neki najefikasniji način od bilo koje druge metode zaštite", ubeđen je Miloš Jeremić.
Iako je njihova primena još uvek u začetku, ove bakterije pozitivno utiču na celu biljku od kvalitetnog đubriva, oplodnje cveta do ukusa ploda, a naročito predstavljaju dobru zaštitu od ervinije, nemaju karencu i nalaze se na listi organskih preparata.
"Ako su zasadi dunje na dobroj parceli, može da se zaobiđe kompletna upotreba pesicida, gde će vrlo mali broj dunja biti neupotrebljiv i neće ići u prvu klasu. Međutim, kod nas još uvek nije ekonomski isplativo preći kompletno na organsku prozvodnju kad je reč o voćarstvu jer nemamo još uvek odgovarajiće rešenje za neke insekte i sem dunje drugo voće je osetljivo na razne druge bolesti koje organskim preparatima ne možemo potpuno da rešimo" napominje Jeremić.
S druge strane, bolesti koje se ne mogu izlečiti hemijskim sredstvima u celosti su virusi i bakterije. U slučaju jakog napada virusa, jedini način zaštite je radikalno sečenje ili uklanjanje cele biljke iz zasada ako su ostale zdrave. Za svakog voćara najbolje je da otpornost svog zasada postigne odabirom dobre parcele, koja je provetrena, osunčana, a na kojoj će uraditi kompletnu obradu zemljišta na osnovu analize.
"Pomoć stručnjaka je izuzetno važna, ja sam o dunjama pročitao sve što sam našao na internetu i u knjigama, ali kad nešto ne znaš, možeš da pročitaš koliko hoćeš, ne vredi, ako ti to ne razumeš. Zato je poželjno da imaš stručnjaka koji će ti objasniti sve i uputiti te na ekološka, ali efikasna rešenja zaštite i uzgoja”, zaključuje Radoje Trišić.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka