Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Visokožbunasta borovnica
  • 11.12.2017. 12:00

Gajenje borovnice - prednosti i izazovi

Donosimo vam poređenje uzgoja borovnice u zemljištu, hidroponskog uzgoja, ali i onog u zaštićenom prostoru.

Foto: Biljana Nenković, Aleksandra Kekić
  • 5.633
  • 243
  • 0

Proizvodnja borovnice beleži uzlazni trend u svetu sa 525.600 tona prinosa. Najveći proizvođači su SAD, Kanada i Čile, a u Evropi su to Poljaci, Nemci i Francuzi.

Srbija ima 400 hektara pod borovnicom, sa trendom širenja površina, a najveće interesovanje je za plantažni uzgoj.

Popularne sorte borovnice

Sorta koja je najzastupljenija na plantažama je duke. Ona ima visoku rodnost, rano zri i plod je izuzetnog kvaliteta. Tu je i bluecrop, sorta koja ima slične karakteristike, ali postoji problem sa skladištenjem. Patriot se takođe uzgaja, a sazreva sedam dana nakon duke sorte. Neke od novih sorti koje proizvođači preporučuju su: draper i huron, koje sazrevaju oko 15. juna, liberty (10. jul) i aurora (1. avgust).

Borovnica može da ima dug vek, ukoliko joj se obezbede svi uslovi. Najrasprostranjenije je gajenje u zemljištu (naslovna fotografija), ali je sve više zainteresovanih i za hidroponski uzgoj.

Gajenje u zemljištu

Arilje je kraj koji je poznat po gajenju borovnice u zemljištu. Problem sa ovim načinom uzgoja je što može da dođe do zadržavanja vode, a to dovodi do gušenja korena, prilikom čega se biljka suši (posebno na glinovitim zemljištima).

"Rešenje je u podizanju gredica i otvaranju jamića. Agrotekstil se koristi kao malč, a nikako polietilenska folija, jer ona može da se ošteti. Primere ovakvih zasada borovnice možemo pronaći u okolini Mladenovca i u Ubu", rekla je na Savetovanju o savremenoj proizvodnji voća u Novom Sadu prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda.

Tema "Visokožbunasta borovnica" je veoma zainteresovala okupljene u Novom Sadu

Dodala je da je izuzetno važan pravilan odabir zemljišta. Borovnica zahteva laka i rastresita zemljišta, sa pH vrednostima između 4,2 i 4,8. Preporučuje da se urade analiza mehaničkog sastava zemljišta, kao i hemijska analiza.

Savet za sadnju: 3x1 m, odnosno 3.300 biljaka/ha ili 3x1,2 m, odnosno 2.780 biljaka /ha. Očekivani prinos u punoj rodnosti, u petoj vegetaciji, je od 12 do 15 tona.

Hidroponski uzgoj

Hidroponski uzgoj borovnice posebno je razvijen u Austriji, a stručnjaci iz Beograda su iskustva preuzeli od kolega iz Graca. Ovde je zastupljeno 4.800 biljaka po hektaru, na razmaku 3 x 0,8 metara. Saksije su zapremine 10 litara, a prilikom proređivanja vadi se svaka druga. Presađuju se u veće saksije i premeštaju na drugu parcelu.

"Prednost hidroponskog uzgoja je u iskorišćavanju nezgodnoh zemljišta, povećanju broja biljaka, zaštiti od glodara, kao i olakšanom zalivanju i prihrani. Izazovi se javljaju kod izbora sadnica, saksija, odnosno polipropilenske folije. Posebno je značajan dobar sadni materijal, jer je slabu biljku teško oporaviti", napomenula je Milivojevićeva.

Sadnice borovnice u saksijama

Kako se postavljaju saksije?

Pre instaliranja saksija, u red se stavlja agrotekstil, koji se buši na mestu gde će doći saksija sa sadnicom. Stavlja se i mreža od pocinkovane žice, kao zaštita od glodara. Umesto polipropilenske folije kao saksije, mnogi koriste i vreće od pletenog agrotekstila.

"Supstrat bi trebalo da čini 67% do 70% strugotina četirana, a oko 30% kiseli treset. pH vrednost bi trebalo da bude od 2,5 do 3,5. Dodaje se i kvarcni pesak. Navodnjavanje se sprovodi sistemom kap po kap, sa dva ubodna kapljača za manje saksije, a četiri za veće saksije. Takođe, koristi se crevo sa kapljačima, sa protokom od litre na sat vremena. Đubrenje se obavlkja NPK đubrivima, biostimulatorima, magnezijum sulfatom, kalijum sulfatom, a folijarna prihrana je važna kada postoji problem sa usvajanjem, na primer kalcijuma ili gvožđa, preko korena", objasnila je Jasminka Milivojevć.

Dodala je da je važno raditi kontrolu supstrata, kao i mineralnog sastava listova, da bi se znalo šta je potrebno biljci.

Hidroponski uzgoj se može pronaći u Rumi (liberty, aurora), Ubu (bluecorp), Topoli (duke, draper), Gruži (duke).

Uzgoj borovnice u zaštićenom prostoru

S obzirom na klimatske promene koje se dešavaju, favorizuje se zaštićen prostor. On podrazumeva visoke tunele, koji su zaštićeni od kiše, grada, mraza i ne zatevaju grejanje. Ovim se omogućava i vansezonska proizvodnja.

"Omogućeno je zrenje 10 dana ranije, a to doprinosi i većoj ceni na tržištu. Prinos je za 25% veći, kada je reč o duke sorti, koju smo testirali, u odnosu na otvoreno polje. Ovakav način uzgoja je moguć i u hidroponskom uzgoju", rekla je Milivojevićeva.

Borovnica u plasteniku

Zaštićeni prostor zahteva regulaciju mikrolime (vlažnost, sunčevo zračenje), kao i prisustvo protivgradnih mreža, koje su zaštita od grada, ali i ptica i insekata kap što su rutava buba ili skakavac. Primenjuju se i anti-insekt mreže, koje sprečavaju vinske mušice, kao i zelenu lisnu vaš.

Austrijanci koriste "Rain cap", koji čine tri pokrivke: protiv grada, kiše i insekata. Toga kod nas još uvek nema.

Foto: Biljana Nenković, Aleksandra Kekić


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni žbun iz porodice Vresova (Ericaceae), prosečne visine od 20 - 50 cm. Raširena je u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cveta u maju i junu, a sazreva u... Više [+]

Tagovi

Borovnica Zemljište Hidroponija Visoki tuneli Sorte borovnice Način uzgoja Jasminka Milivojevićm Duke Patriot Aurora Libety Draper Huron Bluecorp


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste probali slatko od ljubičice? Znate li koliko je hiljada cvetova potrebno za jednu teglicu? Uskoro na Agroklub-u