Ova malina ima veoma krupne plodove, prosečne težine oko sedam grama, odličnih je skladišnih osobina, u svežem stanju. Ukus ploda izuzetno je sladak pa je pogodna za konzumiranje i prodaju u svežem stanju. Plodovi pristižu za branje oko 15. jula.
Desertna sorta maline, Enrosadira, veoma je prinosna, krupnih svetlocrvenih plodova, odličnog ukusa i veoma dugog veka trajanja u svežem stanju.
Ova malina ima veoma krupne plodove, prosečne težine oko sedam grama, kompaktnog oblika i odličnih je skladišnih osobina, u svežem stanju, ali isto tako i pri zamrzavanju. Ukus ploda izuzetno je sladak pa je pogodna za konzum i prodaju u svežem stanju. Plodovi pristižu za branje oko 15. jula i to u nizijskim krajevima Srbije dok u višim predelima pristižu desetak dana kasnije, odnosno, oko 25. jula. Berba traje duže u odnosu na druge sorte i to obično do kasne jeseni, odnosno, do pojave prvih mrazeva.
Ova sorta maline prilično je bujna, ima uspravne izdanke, kojima se lako manipuliše. Sadnja je u jesen ili proleće, na dobro pripremljenom zemljištu, na dubinu od 10 do 15cm. u razmacima od 0,3 x 2 metra, odnosno, 15.000 komada po jednom hektaru, navode u PSSS Prokuplje.
Sadnice bi trebalo zatrpati sitnom zemljom, dobro pritisnuti rukama da se izbaci sav vazduh oko žila. Kontejnerske sadnice zasaditi u rupu na dubinu od oko dva do tri cantimetra dublje od postojećeg supstrata, kako bi se ostvario bolji kontakt sa zemljištem. Ako se sadi kasno u proleće ili parcela nije dobro isfrezirana, u rastvor ubaciti i 500 gr sredstava hidrogel koji će upiti rastvor i biljci obezbediti više vlage za ukorenjavanje i izbijanje novih izdanaka, ali i tokom čitave godine radi većih prinosa.
Nakon izbora parcele gde će se Enrosadira saditi, prvo se vrši pravilno uzorkovanje zemljišta na više mesta na dubini od 0 do 30cm i analiza, na osnovu koje se daju detaljne preporuke za pripremu zemljišta. Najbolje je blago kiselo (pH 5,5-6,5), rastresito, humusno zemljište, bogato hranljivim materijama.
Enrosadiru je preporučljivo vezati u špalir, sa dve do tri žice i sa tri do pet bočnih kanapa koji služe za naslon bočnih lastara. Malina daje veliku količinu plodova, koje je potrebno održati lako dostupnim kada dođe vreme ubiranja pa je iz tog razloga ova mera vezivanja značajna.
Nakon završenog branja, u jesenjem periodu, izdanci se skrate do zemlje i iznose sa parcele ili postoji mogućnost da se ostave za proleće i vežu u špalir, šest do osam komada po jednom dužinskom metru i pristižu za ubiranje u maju.
Po završetku berbe, skrate se stari izdanci dok su u međuvremenu izbili i novi koji daju plodove od kraja jula pa sve do kasne jeseni.
Preporučuje se i nastiranje najlonom, u vidu poluplastenika ili kao pojedinačna natkrivanja jer se na taj način vremenski produžava period ubiranja plodova sve do kasne jeseni.
Kao obaveznu agrotehničku meru treba primenjivati navodnjavanje sistemom "kap po kap" koji se koristi i za prihranu vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je i orošavanje rasprskivačima za zalivanje, koji se koriste isključivo preko noći kada se biljke ohlade. Rasprskivačima će se obezbediti ravnomerno navodnjavanje čitave površine zemljišta jer ova sorta maline ima veoma jak i moćan korenov sistem.
Primena sistema za navodnjavanje neophodna je jer se radi o sorti koja obilno daje plodove. Od početka zrenja do kraja ubiranja plodova, redovno prihranjivati sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, a umereno prihranjivati azotom i fosforom. U oktobru, u nekoliko navrata koristiti kalijum sulfatna đubriva radi postizanja višeg procenta suve materije, kako u plodu tako i u korenu. Na taj način biljke će obilnije plodonositi, imati krupnije plodove, bolje obojenosti i biti pripremljene bolje za narednu godinu.
Sadnja sortno čistog, odnosno, sertifikovanog i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primena svih agrotehničkih mera u prosečnoj godini, u punom rodu, može obezbediti prinos od 25 do 30t/ha. U intenzivnoj proizvodnji na jesen i na proleće postižu se prinosi i preko 40t/ha.
Izvori
Tagovi
Autor