Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žilogriz
  • 18.09.2017. 12:00

Mere za suzbijanje žilogriza

Žilogriz najveće štete nanosi koštičavom voću. Za suzbijanje su važne preventivne mere, kao i one tokom nege zasada.

Foto: Bos
  • 3.326
  • 126
  • 0

Bliži se vreme sadnje voćnih kultura i valjalo bi razmišljati o vrlo opasnoj štetočini koštičavog voća, žilogrizu (Capnodis tenebrionis L.). U obalnom području, sušna leta i zapušteni voćnjaci pogoduju njegovom širenju, izazivajući velike štete u vidu sušenja stabala, naročito trešanja, višanja, breskvi i drugog koštičavog voća.

Opis štetočine

Žilogriz spada u red tvrdokrilaca. Telo je dužine 2 cm -3 cm, crne boje sa sivim nadvratnim štitom i čvrstim hitinskim oklopom. Jaja su bela, duga 1mm -1,5 mm. Larva naraste i do 7 cm, ima specifičan izgled, koji podseća na škampe, spljoštenog tela, bledo žute boje sa člancima i sa jasno izraženim ustima crne boje.

Biologija i životni ciklus

Prezimi kao larva ili kao odrasli insekt. Početkom proleća odrasli postaju aktivni. U vreme kretanja vegetacije, ženke žilogriza penju se na grane voćaka hraneći se peteljkama lišća i mladim izbojcima. Štete su neznatne, a ženke se zadržavaju pretežno na osunčanim delovima krošnje.

Nakon kopulacije sa mužjacima, početkom juna one odlažu jaja i to, oko 200-350 u jednoj sezoni. Jaja odlažu postupno, najčešće u zemlju uz voćke, 30 centimetara uz deblo, a ponekad i na deblo u nivou zemlje. Kako jaja u telu ženke sazrevaju postupno, ona se spušta na zemlju i odlaže ih, pa se vraća na stablo gde nastavlja ishranu. Kad sazru nova jaja opet se spušta na zemlju, polaže ih, pa se vraća na stablo i tako do avgusta.

Nakon 10-20 dana izlaze larve i ubuše se na predelu korenovog vrata ispod površine zemlje, pri čemu prolazi kroz devet stadijuma razvoja. Larve se tu zadržavaju oko jedne do dve godine, hraneći se korenom i praveći hodnike u njemu, postupno prelazeći iz tanjih u deblje delove korena, a mogu dospeti u korenov vrat i stablo.

Iz rano odloženih jaja razvije se odrasli insekt već sledeće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon dve godine.

Važno je poznavati životni ciklus žilogriza radi njegovog pravovremenog suzbijanja.

Simptomi

Simptomi se primećuju kod slabijeg napredovanja voćaka. Obično se radi o manjem broju voćaka u zasadu, koje su u slabijoj kondiciji, to jest dolazi do sušenja vršnih grančica (mnogi mešaju sa monilijom), smanjenja lisne površine, listići su sitni i kržljavi, pri dnu debla kod višnje i trešnje se uočava smola. Takva stabla na kraju propadaju.

Mere suzbijanja žilogriza

Mere suzbijanja sprovode se u različitim periodima: pre i nakon podizanja zasada, odnosno tokom nege zasada. Pre podizanja zasada sprovode se preventivne mere, a tokom nege zasada mere suzbijanja: mehaničke, agrotehničke, biološke i hemijske.

Preventivne mere:

  • zasad se ne sme podizati na iskrčenoj zemlji;
  • ako je teren iskrčen, najmanje tri godine pripremati zemljište za podizanje novog višegodišnjeg zasada;
  • za sadnju upotrebiti samo sertifikovan, odnosno zdrav sadni materijal i obratiti pažnju na vrstu podloge (kao najotpornija se pokazala Prunus mahaleb);
  • voditi računa o susednim parcelama i sredini.

Mehaničke mere:

  • otresanje to jest ručno skupljanje odraslih insekata sprečava ženke da jaja polože u blizini voćke ili na prizemni deo stabla. Odrasle jedinke treba sakupljati u ranim jutarnjim satima;
  • spaljivanje korenja napadnutih stabala;
  • prekrivanje zemljišta oko donjeg dela stabla tekstilom ili kartonom.

Agrotehničke mere:

  • češća površinska obrada zemljišta, posebno ispod stabla;
  • uništavanje korova, koji ženkama služe kao sklonište pri polaganju jaja;
  • navodnjavanje doprinosi smanjenju napada žilogriza, posebno u razdoblju polaganja jaja (jun-jul).

Biološke mere:

Entomopatogenim nematodama (Steinernema carpocapsae) suzbijaju se arve žilogriza. Idealno vreme primene nematoda je krajem septembra, tokom oktobra i u proleće. Funkcioniše na način da nematode aktivno traže larve žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore, razmnožavaju se u telu i na taj način ih uništavaju.

Autori: dipl. ing. agr.Silvija Grb ić Atelj

Foto: Bos11 / Bigstock

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.