Važno je da znate šta biste i gde sadili, jer svaka voćna vrsta ima i neke svoje specifične zahteve.
Ako ste došli na ideju podizanja vlastitog voćnjaka, trebalo bi da to uradite na najbolji mogući način. Važno je da znate šta biste i gde sadili, jer svaka voćna vrsta ima i neke svoje specifične zahteve.
Najpre bi trebalo da odlučite na kolikoj površini ćete saditi voćnjak, kako biste znali koji broj sadnica je potreban i na taj način osigurali zadovoljavajući sklop biljaka.
Pre sadnje bi trebalo da imate saznanja o klimatskim prilikama (količina padavina, temperaturni minimum i maksimum), o reljefu i karakteristikama zemljišta, o podlozi i sorti koju želite da proizvodite.
Odabir položaja je izuzetno važan, jer pogrešno odabrani položaj spada u naknadno nepopravljive izbore i može vam stvarati ozbiljne probleme. Kod odabira položaja treba voditi računa o:
Kad ste se već odlučili šta ćete i gde saditi, treba voditi računa o kvalitetnoj pripremi površine za sadnju. Obavezno treba "uzorkovati" zemljište i poslati uzorke na analizu. Šalju se dva prosečna uzorka, sa dubine od 0 cm - 30 cm i od 30 cm - 60 cm. Analiza daje podatke o vrednosti pH zemljišta (kiselosti), o sadržaju različitih makro elemenata, kao što su azot (N), kalijum (K₂O) i fosfor (P₂O₅), kao i o sadržaju humusa.
Na temelju dobijenih podataka treba izvršiti pripremu zemljišta dubokim oranjem, rigolanjem ili podrivanjem na oko 60 m dubine. Pri tome se vrši delimična kalcizacija, ako je potrebna i po preporuci osnovno đubrenje pre sadnje.
Većina voćnih vrsta, osim nekoliko izuzetaka, preferira slabo kisela do neutralna zemljišta (pH 5,5 - 7,0), duboka, propusna i lagana, dobro snabdevena fosforom i kalijumom i po mogućnosti sa dovoljnom količinom humusa. Takvih zemljišta ima malo u stvarnosti, pa je dobra i kvalitetna priprema neophodna.
Svakako se na vreme trebate pobrinuti i za nabavku deklarisanog, kvalitetnog sadnog materijala. To ćete postići ako dovoljno rano kontaktirate proizvođače voćnih sadnica.
Uz sve navedene pripreme dobro je imati i plan sadnje, kako biste mogli osigurati potreban materijal za iskolčavanje terena, markiranje sadnih mesta i slično. Preporučuje se da odaberete jesenji rok sadnje, ako je moguće, da bi sadnica imala dovoljno vremena za razvijanje korena i prilagođavanje nakon sadnje. To će omogućiti sadnici i bolji rast u proleće kad krene vegetacija, kao i manju mogućnost da se ne "prime", ako nastupi sušno i nepovoljno razdoblje, naročito ako se ne može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje mladog zasada.
Da bi vaš zasad napredovao, potrebno ga je redovno održavati po svim pravilima struke, što podrazumeva: održavanje međurednog prostora, redovnu i pravilnu prihranu, zaštitu, formiranje uzgojnog oblika i rezidbu. Preporučuje se i postavljanje ograde, da bi se izbegle moguće štete od divljači i, ako je ikako moguće, sistem za navodnjavanje.
Autori: dipl. ing. agr. Grozdana Grubišić-Popović
Foto: hirosho9 / Pixabay