Rezidba voća je važna pomotehnička mera, ali samo jedna u nizu od koje zavisi dobar prinos i optimalan rast i razviće svake voćke. Mnogi to zaboravljaju.
E, a da mi orežeš voćnjak? Spremićemo neko pićence i mezence. Bićemo u prirodi ...
Ili
Ti si inženjer voćarstva i vinogradarstva. Kako naplaćuješ rezidbu? Po stablu ili po satnici? Znaš, imam vikendicu i tamo mešano voće pa bi trebalo neko da oreže.
Svake godine, krajem zime, sa lepšim danima imam molbe/ponude ovog tipa. Rekoh sebi da napišem kolumnu za Agroklub pa da zainteresovanim umesto odgovora pošaljem link. Naravno, ovaj monolog upućen je vikendašima i personama koji imaju voće na okućnici. Profesinalci su se već snašli i ne prepuštaju slučaju jednu od najvažnijih pomotehničkih operacija u voćnjaku.
Najvažniji razlog zbog kog odbijam rezidbu leži u činjenici da oni koji me mole za tu uslugu očekuju u najmanju ruku da budem mađioničar. Da nakon rezidbe ne moraju ništa da rade do berbe plodova. A pošto to nije slučaj sledi manje ili veće razočarenje.
Zamilite sadnicu kao dete. I zamislite njen rast i tranformaciju u voćku kao razviće deteta u tinejdžera, pa u čoveka. Ako detetu ne posvetite pažnju, može da postane problematična ličnost. Huligan. Lopov. Kako ga izvesti na pravi put? Moguće, ali teško. Isto je i sa voćem. Ako ga ne režete ili režete pogrešno, javiće vam se disbalans između porasta i rodnosti. I to se može ispraviti, ali sem rezidbe na zrelo, mora se voditi računa i o letnjoj rezidbi. Trebalo bi odabrati odgovarajuća hraniva. Zaštitu ne bi trebalo preskakati. Bar onu osnovnu. Kao i navodnjavanje. Ja da radim to sa par stabala na nekoj okućnici nemam vremena, a vlasnici najčešće žele da voćkama tokom vegetacije posvete neophodnu pažnju.
Šta da posadim? Odatle bi trebalo početi. Kada je reč o okućnici, to bi trebalo da bude voće koje sukcesivno pristiže cele godine i ne traži preveliku zaštitu. A takvih voćnih vrsta i u okviru njih sorti zaista ima. Potrebno je uraditi analizu zemljišta i nakon nje dobro pođubriti i obraditi zemljište. Mali jamić za voće iskopan u ledinu vam je kao da nosite tesne cipele celog života. Pravila pravilne sadnje voća možete naći na internetu na puno mesta. Trebaće vam cca. 15 min da savladate štivo. Prekratite sadnicu na visinu koju vam je preporučio prodavac u rasadniku.
Dakle dok voćka raste možete savladati više tutorijala o pravilnoj rezidbi. Prvo o formiranju krune, a potom i o rezidbi u rodu. Objašnjenja postoje na internetu, ali i u redovnoj prodaji postoji čitav niz stručnjih knjiga o rezidbi svih voćnih vrsta koje su cenovnom u rasponu od 500 do 1.000 dinara. Vodite računa da se svaka voćna vrsta orezuje drugačije, a sve u zavisnosti od tipa rodnih grana. Živeći sa voćkom, posmatrajući kako raste, primenjujući i ostale agrotehničke mere, osetićete balans između rasta i rodnosti koji je od presudnog značaja za dugovečnost i pravilno plodonošenje svakog stabla. Jer, svako stablo je priča za sebe i zahteva poseban pristup.
Za kolege voćare, bilo one sa srednjoškolskim ili fakultetskim obrazovanjem u domenu voćarstva, mogu reći da vrednost posla ne treba ni potceniti ni preceniti. Važno je imati dobar alat i nakon rezidbe znati posavetovati domaćina šta još da uradi kako bi dobio pravilan rod. Dobar posao preporučuje sam sebe i tako nakon pravilno orezanog voćnjaka čest je slučaj učestalog angažmana i u ostalim voćnjacima. Činjenica je da ćete naplatiti više pojedinačnom domaćinu u odnosu 1:1 nego da ste deo ekipe koja orezuje voćnjake na većim površinama.
Na fotografiji s početka teksta je moj šljivik u mestu Tometino polje, podno Divčibara. U zasadu su tri sorte: čačanska rodna, čačanska lepotica i stenlej. Srećno u rezidbi i setite se one: "bolje je voće ne rezati, nego to činiti pogrešno".
Foto: Đorđe Simović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor