Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Bolest jagode
  • 06.05.2019. 12:00

Pegavost jagode: Preventivom do zdravog ploda

Kod savremenih načina uzgoja, bolest pričinjava manje štete. Veće štete javljaju se kod višegodišnjih zasada. Pegavost uzrokuje propadanje lišća, usporena je fotosinteza, što dovodi do smanjenja prinosa i samog kvaliteta ploda.

Foto: Bigstockphoto/rodimovpavel
  • 198
  • 28
  • 0

Jagodu napadaju različite bolesti, koje se mogu svrstati u grupu mikoza, bakterioza i viroza. Najčešće i najštetnije su iz grupe mikoza. Najopasnija obolenja koje napadaju jagodu su bela i bakterijska pegavost i pepelnica. 

Kod savremenih načina uzgoja, gde jagode ostaju na istoj parceli jednu do dve godine, bolest pričinjava manje štete. Veće štete javljaju se kod višegodišnjih zasada. Pegavost uzrokuje propadanje lišća, usporena je fotosinteza, što dovodi do smanjenja prinosa i samog kvaliteta ploda.

Gljivica uzrokuje bolest

Prouzrokovač pegavosti lista jagode je gljiva Mycosphaerella fragariae. Javlja se na svim područjima gajenja i najčešće je oboljenje jagode u našim agroklimatskim uslovima. Nanosi štete u vidu smanjenja prinosa, slabijeg kvaliteta ploda, a sve se to odražava na manji prinos i u sledećoj godini.
Tipični simptomi javljaju se na listu u vidu manjih tamno ljubičastih pega, okruglog ili nedefinisanog oblika. Ove pege javljaju se rano u proleće i vremenom zahvataju sve veću površinu lista, koja se zatim osuši i propada. Vremenom centralni deo pege postaje siv i svetao, okružen tamno ljubičastim prstenom. Pege dostižu veličinu od tri do šest milimetara u prečniku, navode u PSSS Užice.  

Sa tretmanima krenuti na početku vegetacije

Usled sušenja obolelog lišća, plodovi jagode ostaju sitni i ne dozrevaju ili potpuno uvenu. Hladno i vlažno vreme doprinosi razvoju bolesti i tada je prinos znatno umanjen. 

Brojne pege mogu da se spoje i da dovedu do nekroze i sušenja lista. Novo lišće zatim brzo se inficira, a delimično i plod. Na širenje bolesti veoma povoljno utiču česte kiše i hladnije vreme, posebno na težim zemljištima.

Bolest se suzbija najefikasnije primenom preparata na bazi bakra. Prskanje jagode trebalo bi započeti na početku vegetacije i nakon cvetanja. Suzbijanje ove bolesti može biti direktno i indirektno.

Sa preventivnim prskanjem krenuti nakon sadnje

U praksi, najčešće se koristi preventivno prskanje sa kojim se počinje 20 - 25 dana nakon sadnje. Za pegavost se koristi preparat Kocide u količini od 25 grama u deset litara vode. Razmaci između prskanja trebalo bi da budu od sedam do deset dana. Preporuka je da se obave četiri prskanja u toku jeseni.

Od preventivnih mera preporučuje se tretiranje fungicidima, pre pojave prvih pega. Prskanje bi trebalo obaviti preparatom Akord u količini 0,75 litara po hektaru. Preporuka je tretmane obaviti i nakon berbe, u cilju zaštite stolona kao i mladog lišća na bokoru tokom drugog dela vegetacije.

 U toku cvetanja pa sve do berbe, potrebno je prskati preparatima aktivne materije mankozeb, boskalid i pri tom strogo voditi računa o karenci preparata. Od indireknih mera, potrebno je uzgajati otporne sorte jagode, zatim za mesto gajenja birati laka i rastresita zemljišta, a u jesen i proleće pokupiti i spaliti sasušeno i zaraženo lišće jagode.

Paziti i na temperaturu zemljišta ispod folije

Ako se jagode gaje na foliji, voditi računa da li su temperature vazduha za vreme sadnje visoke. Visoke temperature mogu da prouzrokuju i povećanje temperature zemljišta ispod folije. U takvim uslovima koren prestaje sa funkcijom, a ako je velika i vlaga, onda je takav koren pogodan za napad gljivice fitoftore i verticiliuma, ali i ostalih bolesti koje su uvek prisutne u zemljištu, a pogotovo ukoliko su predusevi bili paradajz, krompir ili lubenica. 

Važno je navodnjavanje prvih deset dana

Prvih deset dana nakon sadnje vrlo je važno održavati povoljnu vlažnost u zemljištu ali i vlažnost vazduha. Navodnjavanjem na teškim zemljištima, dnevno se dodaje tri do četiri litra vode na jedan dužni metar folije, u dva navrata, a na lakšim i peskovitim, pet do šest litara. Poželjno bi bilo, u cilju boljeg ukorenjavanja sadnica, imati postavljene rasprskivače sa sitnim diznama za orošavanje, u pitanju je tzv. prskanje iznad folije. Broj orošavanja je dva puta u toku dana, kad je temperatura vazduha visoka (to su obično temperature oko 28 stepeni) i to u količini dva litra vode po metru kvadratnom. 


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Uzgoj jagode Pegavost jagode Preventivno prskanje Mikoze jagode


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.