Ukoliko želimo izlazak na tržište, potrebno je sertifikovati proizvodnju, a treba voditi računa i o zaštiti stabala da ne bi došlo do propadanja plodova.
Nedavno sam dobio upit, odnosno, molbu jedne porodice koja se odnosila na preduzimanje potrebnih koraka za bavljenje organskim voćarstvom u zasadu koji se, do pre tri godine, tretirao pesticidima. Od tada, samo se radilo plavo prskanje u zimskom periodu.
Prvo, jedno pojašnjenje: voćnjak u kom se tri godine ne koriste nikakva sredstva, skoro da je organski jer je došlo do razlaganja aktivnih materija korišćenih insekticida, fungicida i herbicida. Ako su upotrebljavani u preporučenim dozama, ne višestruko većim. Plavo prskanje, odnosno, tretman bakarnim preparatima dozvoljen je u organskoj proizvodnji, od četiri do šest kilograma godišnje, po hektaru iako će se količina, u narednom periodu sasvim izvesno smanjiti.
Dakle, jedan važan korak već je napravljen u pravcu bavljenja organskim voćarstvom. I to je sasvim dovoljno u smislu proizvodnje zdravstveno bezbednih plodova za sopstvene potrebe. Ako se želi ozbiljnije bavljenje po ekološkim principima, u smislu većeg obima i prodaje voća, onda je potrebna sertifikacija uzgoja. Ovo se radi kod ovlašćenih sertifikacionih kuća kojih ima dovoljno u svim državama bivše Jugoslavije. Sertifikat za organsku proizvodnju dobija se, po pravilu, za dve do tri godine, a ima i izuzetaka retkih da se dobije za godinu dana. Cena nije mala, ali uz podsticaje resornih Ministarstava, sasvim je prihvatljiva.
Ukoliko se želi ovaj dokument potrebno je da se ispune određeni uslovi u smislu prostorne izolacije od površina na kojima se primenjuje konvencionalna poljoprivreda i upotreba sredstava koja su dozvoljena u organskom uzgoju.
U poslednje vreme sve je više uvoznika pesticida i mineralnih đubriva koji uvoze i sredstva dozvoljena u organskoj proizvodnji. Ti preparati, većinom, nisu jeftini i prvenstveno služe za jačanje biljaka, odnosno, podizanje njihovog imuniteta. Pitanje je da li se može ostvariti kvalitet i količina, kao i konvencionalnim načinom gde se primenjuju pesticidi jer su prinosi u organskoj proizvodnji manji ali, izvesno je da će se u godinama pred nama, razlika sve više smanjivati i ići u vidu izjednačavanja konvencionalne i organske proizvodnje.
Suština je u tome da industrija preparata dozvoljenih u organskoj proizvodnji sve više jača i zauzima svake godine, sve više mesta u ponudi najvećih poljoprivrednih kompanija. Evropa se, u vezi s tim, izdvaja u odnosu na ostatak sveta i Evropska komisija finansira u mnogo većem obimu organski uzgoj i zaštitu životne okoline. Na primer, jedna Austrija skoro da i nema više farmi sa konvencionalnim principima poljoprivrede.
Evo nekoliko praktičnih koraka ako želite uzgoj voća za sopstvene potrebe, odnosno, šta je neophodno uraditi u voćnjaku preuzetom od strane nekog drugog, a koji je koristio hemijska sredstva?
Prvo, poželjno je obaviti nekoliko tretmana zaštite voća. U zimskom periodu uraditi plavo prskanje stabala i krečenje debla do ramenih grana. Može da se izvede i prskanje celih stabala, pazeći da se ne začepe dizne na prskalicama. Navedeno bi trebalo da smanji lišajeve koji se često nalaze na ovim granama. Lišajevi jesu pokazatelji čiste sredine, ali su i paraziti koji smanjuju i na kraju iscrpljuju stabla, ona se zatim suše i propadaju.
Drugo, "organska" stabla retko se orezuju. Odradite rezidbu, neka voćka prodiše kako bi se lakše štitila od bolesti i štetočina. Ako ih ne tretirate, postoji velika mogućnost da plodovi neće biti upotrebljivi za konzum ili preradu. Šljiva i breskva će se ubuđati od monilije, jabuka i kruška će ranije da opadnu zbog crva, šljiva će opasti, u potpunosti od osice ako je niste zaštitili u fazi precvetavanja, odnosno, kada opadne dve trećine cveta. Generalno, pet do šest tretmana tokom vegetacije trebalo bi da bude dovoljno.
Soda bikarbona: Napravite sredstvo za zaštitu od bolesti i štetočina
Što se tiče preparata, ako nemate novca za organska sredstva koja su dostupna u poljoprivrednim apotekama, dovoljno je da se protiv insekata borite sa korovima i začinima (biber, čili paprika, cimet, ljuta mlevena paprika, rasol, pelin, crveni i beli luk). Za bolesti koristite domaće, nekuvano mleko, sodu bikarbonu, koprivu, gavez, preslicu, maslačak. Doze bi trebalo da se određuju u konsultacijama sa stručnjacima kao i vreme tretiranja.
Tagovi
Autor