Pretraživanje tekstova
Kako navodi stručnjak za voćarstvo Živomir Nikolić iz PSSS Kruševac, krečno mleko se dobija mešanjem pet kilograma negašenog kreča sa vodom, dok se ne dobije željena gustina.
Krečenje debla i ramenih grana je stara i jeftina mera borbe protiv mrazeva. Ova mera se prvenstveno preporučuje kod koštičavih voćnih vrsti koje brzo reaguju na temperaturne promene u toku zime. Okrečena stabla se sporije zagrevaju, jer bela boja odbija sunčeve zrake, čime se smanjuje zagrevanje kore voćaka, a samim tim i usporava kretanje vegetacije za nekoliko dana, objašnavja stručnjak za voćarstvo Poljoprivredno stručne službe Kruševac Živomir Nikolić.
Nagla promena temperature u toku dana i noći kada je kambijum počeo aktivnost dovodi do pucanja kore, uglavnom sa južne i jugozapadne strane gde su temperaturne promene najveće.
Kako smo ranije pisali, "sokovi" koji krenu kroz voćku, zbog naglog zahlađenja, mogu izazvati smrzavanje, koje dovodi do pucanja sprovodnih snopića, kapilara i kore, odnosno do pojave mrazopuca.
"Upravo ta mesta mogu biti u rano proleće idealna staništa za razvoj gljivičnih i bakterioloških infekcija. Krečenjem stabla pomeramo kretanje voća u proleće, pa izbegavamo štete na stablu i pupoljcima usled pojave ranih prolećnih mrazeva i naglih temperaturnih kolebanja. Ukoliko dođe do spiranja kreča, treba ponoviti krečenje krajem zime", napomenula je Lidija Vulović, stručnjak za zaštitu bilja PSSS Kragujevac, ranije u intervjuu za Agroklub.
Dakle, krečenjem stabla uništavaju se i neki patogeni. Krečenje je najbolje obaviti posle tretiranja voćaka sredstvima na bazi bakra (plavo prskanje) - krajem novembra ili početkom decembra, a najkasnije sredinom januara i to po suvom vremenu i kada je temperatura vazduha nula stepeni.
Krečenje debla ima bitnu ulogu i na visokim temperaturama jer smanjuje mogučnost pojave ožegotina na kori stabla izazvanim dejstvom sunčevih zraka.
Kako navodi Nikolić, krečno mleko se dobija mešanjem pet kilograma negašenog kreča sa vodom, dok se ne dobije željena gustina. Ovom rastvoru se dodaje 500 gr kuhinjske soli i 250 gr sumpora u prahu radi boljeg lepljenja krečnog mleka za koru voćaka.
Dezinfikujte rupe za sadnju voća - krajnje je vreme za krečenje stabala
Ovako pripremljen rastvor treba da odstoji nekoliko dana. Sa ovim krečnim mlekom se premazuju debla i deo ramenih grana u dužini od 20-30cm.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Krečenje stabla Pucanje kore Negašeni kreč Krečno mleko Zaštita voća Živomir Nikolić Ožegotin Lidija Vulović
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Milkica
pre 5 godina
Mnogo njih voli da vidi urednost okrečenih stabala, a ne zna ili se ne zapita zbog čega se to radi. I sama sam otkrila poprilično kasno. Svejedno, veoma značajan tekst!
Ljiljana71
pre 5 godina
moja baba je krečila u selu i drveće ispred kuće, ali zašto, nikad je nisam pitala
Slavko Gajić
pre 5 godina
Izuzetno koristan članak o krečenju voća. Koristan je početnicima u uzgoju voćnjaka, ali i nama koji to radimo već godinama. Bitni je kako napraviti smesu-sastav za krečenje stabala i zašto je to bitno raditi u jesen. Posebno mi je drago što to dolazi od osobe koja nije formalno obrazovana za ovu vrstu poljoprivredne delatnosti. Sve pohvale za koristan tekst.