Da bi vrt bio spreman za zimu, a onda i proleće, trebalo bi ga očistiti od korova, zaostalog povrća, kolaca za paradajz i sličnog.
Ako imate sreće da iz svog vrta još uvek berete tikvice, zeleni paradajz ili paprike, čišćenje vrta ćete prolongirati. Barem tog dela sa kojeg ubirete plodove. Ipak, da bi vrt bio spreman za zimu, a onda i proleće, potrebno ga je očistiti od korova, zaostalog povrća, kolaca za paradajz i sličnog.
Korenasto povrće, kao što je šargarepa, peršun, crna rotkva i slično možete ostaviti u zemlji, ali do prvog smrzavanja. Neće korenastom povrću ni nakon smrzavanja ništa biti, ako je dovoljno duboko u zemlji, ali ga nećete moći izvaditi. Zato je bolje izvaditi ga na vreme i dobro uskladištiti.
Povrće kao što je raštika, kelj ili prokelj slobodno ostavite na gredicama, jer je njihovo lišće slađe nakon što malo izmrznu.
Nakon što ste pokupili sve plodove, uklonite kolce za paradajz, očistite ih od zemlje, a onda spremite na suvo mesto. Kolce pre skladištenja možete dezinfikovati.
Ostatke biljaka iščupajte iz zemlje, a nakon toga ih možete, ako biljke nisu bile podložne nekim bolestima, usitniti i kompostirati ili ostaviti na površini zemlje i preorati ili preašoviti. Tu će zelenu masu mikroorganizmi razložiti i pretvoriti u bogatu organsku materiju. Podsetimo se samo koliko su korisna ta mala, najčešće nevidljiva bića u zemlji.
U slučaju da ćete orati ili ašoviti tek na proleće, bolje je ukloniti ostatke bilja sa zemlje, jer se pod njima mogu zadržati i prezimiti različite štetočine. Ostatke povrća, kao što je grašak ili mahune, možete ostaviti u zemlji. U slučaju da su određene biljke bile bolesne, iščupajte ih i spalite.
Kada je u pitanju korov koji se osemenio, njega nemojte ostavljati na površini zemlje i zaorati, jer će se sve preostalo seme rasuti, a onda će vam vrt u proleće biti pun mladih biljčica korova. Ako imate toliko korova da ga ne možete počupati, prekrijte zemlju crnom folijom ili slojem kartona i ostavite na zemlji sve do proleća, što će sprečiti nicanje.
Ipak, ukoliko jedete lobodu, jestivi korov koji raste na azotom bogatom zemljištu, ostavite stabljiku, dve ovog korova, koji će se osemeniti i u rano proleće prvi dati mlade listove bogate vitaminima i mineralima. Osim toga, seme korova jedu i ptičice, pa i njima nešto ostavite.
Lekovito bilje kao što je žalfija, ruzmarin, neven, matičnjak, nana i drugo - orežite i nagrnite slamom ili lišćem kako ne bi izmrzlo tokom zime. Sačuvajte i višegodišnje cveće, kao što su dalije, gladiole i kana, izvadite krtole, prosušite ih i nakon toga spremite u papirnu kesu u koju ste stavili tresetnu zemlju ili u novine izrezane u trake, te čuvajte na mračnom i vlažnom mestu.
U slučaju da u blizini vrta imate stablo oraha ili hrasta, njihovo lišće svakako sklonite sa zemlje. Razlog je hidrojuglon, koji se izlučuje iz korena, ali i lišća. U dodiru sa zemljištem ili vazduhom hidrojuglon oksdira u juglon, što otežava klijanje, usporava rast, a neke biljke pod uticajem njega i propadaju, pa se ovo lišće može koristiti i kao herbicid.
Nakon što ste ostatke bilja stavili u komposter ili kompostnu hrpu, prekrijte je kako ne bi izmrzavala zimi, jer će to otežati stvaranje humusa.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka