Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 27.03.2019. 14:00
  • Zlatiborski okrug, Užice

Radovan Jokanović: Organska jaja su na dobroj ceni

Zahvaljujući samo svojoj upornosti Radovan Jokanović iz sela Ponikovica kod Užica prevazišao je mnoge probleme na koje je naišao u proizvodnji organskih jaja. Jaja se na veliko prodaju od 25 do 30 dinara, a u maloprodaji koštaju od 40 do 50 dinara.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 11.161
  • 200
  • 0

Posle rada 30 godina u industriji pre 14 godina Radovan Jokanović se vratio u svoje rodno selo Ponikovica kod Užica. Na svom domaćinstvu uzgajao je maline, krompir, a od pre dve godine preorijentisao se na proizvodnju organskih jaja. Trenutno ima oko 200 koka nosilja, uglavnom banatskog gološijana.  

"Vuklo me je da se vratim gde sam rođen, gde sam proveo detinjstvo. Kada sam počinjao sa malinama i krompirom, ciljevi su mi bili rezultati i kvalitet. Tako je bilo i pre dve godine kada sam krenuo u ovaj projekat organske proizvodnje jaja," kaže Radovan. 

Konkurs APV za organske proizvođače

Probleme prevazilazio upornošću

U samom startu je imao problema, ali sve probleme na koje je nailazio uz upornost je prevazilazio. "Kada je Centar za organsku proizvodnju u Užicu pokrenuo inicijativu za proizvodnju organskih jaja, odmah sam se zainteresovao. Tada je nas 25 dobilo po 40 koka nosilja i platili četiri pevca. To je bilo pokrenuto 2017. godine, a tek smo ih dobili prošle godine, jer dobavljač nije ispoštovao rokove," kaže Radovan. 

A onda je usledilo i drugo razočaranje. U ugovoru je pisalo da će kako kaže Radovan dobiti koke starosti 14 nedelja, da će dobiti papire za te autohtone sorte i gde mogu ponovo da konkurišu za 2018 godinu. Međutim, ni kvalitet, ni starost nije odgovaralo onome što im je kaže Radovan obećano. 

Radovan ima oko 200 koka nosilja (Foto: Zvezdana Gligorijević) 

Stigle su kokoške stare od 7 do 8 nedelja i umesto četiri pevca, dobijali su 10 i 15 pevaca, a neko je imao i 20 komada.

"Bila je velika smrtnost. Takođe, nismo znali da bi mogli da konkurišemo za dalje subvencije potrebno je da imamo po 50 koka. Službe koje su radile na raspodeli te živine toliko su bili zainteresovani da bi prošlo da je dobavljač doterao golubove i vrapce. Njihov interes je bio samo da se projekat realizuje," rekao je Radovan.

Izbor rase osigurava i do 300 jaja po nosilji u jednoj godini

Od objekta za 40 do onog od 300 koka nosilja 

Pored toga Radovan ima primedbe i na sredstva koja se odvajaju iz budžeta lokalne samouprave za poljoprivredu. "Odvojili su milion dinara za poljoprivredu, a od toga za organsku proizvodnju vrlo malo. Da li se to pretvorilo u socijalno davanje? Poljoprivreda ne sme biti socijalna kategorija, naročito u 21. veku. i u Evropi, gde je poljoprivredna proizvodnja mnogo razvijenija, seljaci ne mogu bez pomoći", kritično kaže naš sagovornik. 

Kada je počinjao da se bavi ovom vrstom proizvodnje, počeo je od nule, ali sticajem okolnosti našao je partnera, a kasnije im se priključio još jedan proizvođač. 

"U početku sam imao objekat za 40 do 50 koka, pa sam sa partnerima napravio objekat za 300 koka nosilja. Jasno se znaju pravila i standardi organske proizvodnje što se tiče ispusta, vazduha, svetlosti, gnezda, ležaljke. Bitno je da kokoške više kljuckaju pesak, zemlju, glistu, skakvca i tako unose više minerala," kaže Radovan.  

Organska proizvodnja smanjuje trošak za žitarice

Organska proizvodnja se bazira na tome da živina provodi što više vremena u prirodi, da se kreće po zemljištu koje nije tretirano đubrivima. "Iskreno, smanjuje se i trošak za žitarice. Žitarice nabavljamo od sertifikovanih proizvođača žita. Objekat je površine 40 m2 i kapaciteta je 300 koka, a ispust je na površini od 20 ari. Pravimo još jedan ispust, tako da mesečno kokoške menjaju prebivalište u prirodi, a za to vreme se iskorišćeno zemljište obnovi naklijavom pšenicom ili suncokretom," kaže Radovan. 

Organska proizvodnja se bazira na tome da živina provodi što više vremena u prirodi (Foto: Zvezdana Gligorijević) 

Međutim, Radovan nailazi i na nove probleme. Najveći problem je što je ova grana proizvodnje potpuno nova i, kako kaže, da nadležne ustanove i institucije nemaju mnogo informacija. 

"Najviše problema je u količini znanja. Mnogo je dezinformacija kako treba raditi, šta mora da se ispuni. Pre nekoliko dana nas četvorica smo bili u jednoj sertifikacionoj kući u Beogradu i tu smo saznali da i oni ne znaju šta sve može, šta ne može, šta treba i šta ne treba. Bar smo došli do 70 posto tih pravilnih informacija kako bi sve to trebali da odradimo. Rekli su nam da mnoge savete možemo da dobijemo u Poljoprivrednoj službi u Užicu, ali tamo niko ne zna da nam pomogne, priča on

Zašto kokoške kljucaju i jedu jaja?

Stručna pomoć na nuli ?!

Živinari, na samom početku razvoja, kako kaže Radovan imaju stručnu pomoć na nuli. "Mi nemamo ni veterinara koji bi nam dao savete. Nisu veterinari krivi za to, jer kada su izučavali te nauke, organska proizvodnja nije postojala. Njih je uglavnom zanimala krupna stoka,a rade ono što im prepiše ministarstvo, a kada se iskoči iz tog segmenta, onda smo svi u problemu. Meni je recepturu za hranu i slično, pravio profesor čačanskog fakulteta. Svi smo mi u procesu učenja".

Radovan se ne žali na prodaju i plasman jaja. "Čini mi se da se ova naša jaja bolje prodaju, nego oni što drže kavezni sistem gajenja. Na veliko se prodaju od 25 do 30 dinara, a u maloprodaji su od 40 do 50 dinara. U Evropi koštaju oko pola evra. Imam dva kupca koji kupuju 1.000 jaja sedmično i meni je to dovoljno. Treba imati u vidu da je nosivost manja zimi, nego u proleće i u jesen. Leti kada su temperature veće od 30 stepeni, ređe nose," kaže Radovan.

Njena rentalbilna eksploatacija je dve godine. Pored ove rase, planira da nabavi i somborku kaporku. Inače, nosivost je 180 jaja godišnje. Da bi imala dobru nosivost moraju da imaju 14 do 16 sati dnevno svetlosti. Veoma je cenjeno i meso od gološijana, zato što na kvalitet utiče sama struktura ishrane.

Zašto moje kokoške ne nose jaja?

Selekcijom do bolje nosivosti 

Radovan vrši i selekciju, kako bi se popravila nosivost. Kada bude napravio matično jato, krenuće i u proizvodnju piladi. U skorije vreme planira kupovinu još 500 trodnevnih piladi, a u toku leta da napravi još jedan objekat za 400 kokošaka. U planu je pravljenja glistenjaka zbog ishrane koka, a ima i umatičeno stado od 10 ovaca i jednog ovna. U poslu mu ponajviše pomažu zet i ćerka, koji su profesori, dok supruga manje, zbog zdravstvenih problema.
 
Iako je imao više od hektara pod malinama i 250 kg po aru, sada je smanjio malinjak i to zbog cene. Zbog cene je odustao i od proizvodnje krompira.


Foto prilog


Tagovi

Radovan Jokanović Ponikovica Organska proizvodnja jaja Banatski gološijan Centar za organsku proizvodnje Koke nosilje Pilad Subvencije Konverzija Matično jato


Autorka

Zvezdana Gligorijević

Više [+]

Novinar više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki deo Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]