Čije će biti državno zemljište?

Republika Srbija se sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu 1. septembra 2013. godine, obavezala da će uskladiti svoje zakonodavstvo kako bi se strancima omogućio isti tretman kao državljanima Srbije pri kupovini zemljišta. Ipak, Branislav Nedimović je najavio da do "crnog scenarija" neće doći.

Termin je 1. septembar ove godine. Za sada, novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i javnim pozivom, regulisana su prava prvenstva zakupa i ograničena na zakup licima koja imaju zemljište u svojini. Poljoprivrednici su još pre nekoliko meseci negodovali, jer smatraju da u tržišnoj utakmicu ne mogu da pariraju velikim investitorima koji će imati prednost u zakupu, pa i kupovini.

Žižakov: Vlada je dala prioritet strancima

Nataša Žižakov sa suprugom vodi preduzeće za poljoprivrednu proizvodnju i trgovinu uljarica u Zmajevu. Poseduje oko 100 ha svoje zemlje pod kukuruzom, sojom i pšenicom, pod zakup uzimaju 15 ha državnog zemljišta i oko 20 ha privatnog.

Smatra da je Vlada već donela stav i da je prioritet dala stranim investitorima, ali kako pojedini stručnjaci nagoveštavaju - nije bitno čije će biti poljoprivredno zemljište, već na koji način će se tom zemljom upravljati i kako će se u nju ulagati.

"Nepravedno je da strani investitori pored te zemlje ne koriste naš repromaterijal i našu radnu snagu, pa još i profit iznose napolje", kaže Žižakov, dodajući da većina Vojvođana živi od tih obradivih površina.

Međutim, nije jedini problem što je prednost data većim ulagačima, nastavlja Žižakov i dodaje da je prvo trebalo sprovesti restituciju i vratiti seljacima davno oduzeto.

70.000 ljudi u Vojvodini zavisi od zemlje

Na osnovu određenih procena, oko 70.000 ljudi iz Vojvodine direktno živi od korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Jedan od takvih je i Ratko Rokvić iz Bačkog Dobrog Polja. Obrađuje 10 ha svoje zemlje, 10 ha uzima privatnog zemljišta pod zakup, a 15 ha je državno.

"Rekli su da se vratimo na selo, osnujemo i registrujemo poljoprivredno gazdinstvo, a sada daju zemlju investitorima. Država neće da pomogne malim seljacima, da im dâ da rade, ovako ovi veliki guše nas male", nezadovoljan je Ratko.

Poljoprivrednim državnim zemljištem, koje čini 3,8 miliona ha, raspolaže i upravlja Republika Srbija, što je oko 54 odsto obradivih površina, a procenjuje se da je više od 300.000 hektara obradivog zemljišta u vlasništvu domaćih i stranih "investitora".

Dodaje i da nije u redu da se od naših zakupaca prednost daje stočarima, koji često, nakon što uzmu zemlju, ne gaje kulture potrebne za ishranu stoke, već neke druge.

"Kada su me proglasili viškom u Karneksu posle 27 godina rada, uzeo sam tu zemlju da radim da prehranim porodicu, međutim sad uzimaju i tu zemlju. Kupovao sam mehanizaciju, ulagao, ako oni meni uzmu i to pod zakup kako ja mogu dalje da živim?", žali se Ratko.

Strancima teže do zemlje u Srbiji

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) zamerila je ranije Srbiji to što po zakonu još nije moguće da stranci postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta. Pohvalila je Agenciju za strana ulaganja i promovisanje izvoza, jer pomaže investitorima da prebrode administrativne barijere.

Kako navode, prepreka je što u našoj zemlji investitorima, koji hoće u zakup da uzmu državno zemljište, potrebno mnogo više vremena nego u zemljama regiona.

U zemljama regiona je ovako:

• u Rumuniji od januara 2014. godine stranci mogu da kupuju zemljište, čije su oranice po hektaru i do 10 puta jeftinije od vojvođanskih, pa je tako prodato i do 800.000 ha;
• najviše obradivog zemljišta kupili su Italijani, Nemci, Englezi, Norvežani, Holanđani, Libanci i drugi;
• Rumunija je, uz Bugarsku, zemlja EU kojoj je najizraženiji problem takozvanog lendgrebinga, odnosno otimanja zemlje;
• u Bugarskoj način plaćanja podsticaja po površini ide u prilog onima sa većim površinama u vlasništvu i onima koji su usmereni na industrijsku poljoprivredu, pa su zbog toga mali poljoprivrednici u lošem položaju;
• Mađarska je, kao punopravna članica EU, odlučila da trajno zabrani ustavnim amandmanima stranim državljanima da kupuju obradivo zemljište, imajući na umu Rumuniju, u kojoj su strani investitori doneli GMO tehnologiju.

Veliki investitori, pa čak i Vlade pojedinih zemalja, u poslednjoj deceniji zauzeli su više od 35 miliona hektara obradive zemlje u svetu, pisali su srpski mediji, a oko 40 odsto tih kupaca ima sedište u EU.

Zemlje kao što su Bugarska, Slovačka, Mađarska, Letonije ili Litvanija pokušale su da izbegnu na razne načine prodaju svoje zemlje velikim stranim investitorima, ali je Evropska unija protiv njih pokrenula krivične postupke - zbog ograničavanja slobode tržišta. Po svemu sudeći, Srbija će postati prva zemlja koja će, i pre nego što postane član evropske porodice, dozvoliti takvu mogućnost.

Foto: Julijana Kuzmić, LubosHouska / Pixabay