Pretraživanje tekstova
Ratarstvo, voćarstvo, pčelarstvo i lov - oblasti su iz kojih dolazi pet najčitanijih tema iz novembra.
Mesec za nama odlikuju teme kao što su inovativnosti i pozitivni primeri. Upravo ste na taj način odabrali i ovih pet priča, koje su najčitanije. Od drugačijeg pogleda na pripremu zemljišta, do pčelarenja. Zanimalo vas je i koje su to novosti u oblasti lovstva, kao i sa kojim problemima se lovci suočavaju i ima li rešenja. Dve mlade devojke koje se bave lešnikom privukle su posebnu pažnju.
Prisetite se pet najčitanijih tema u novembru:
Izbacivanje oranja - vreme je za odlaganje pluga?
Na našim prostorima oranje se uvažava kao osnovna operacija za profitabilnu poljoprivrednu proizvodnju. U mnogim zemljama oranje postaje nužno zlo, odnosno pretnja stabilnosti proizvodnje hrane za buduće generacije. Redukovanom obradom postižu se bolji rezultati u očuvanju bioloških, hemijskih i fizičkih osobina zemljišta. Ono se čuva za buduće generacije, što je istovremeno i imperativ nove poljoprivredne prakse u Evropskoj uniji.
Sestre Milićević same brinu o 20 ha lešnika
U Srbiji se iz godine u godinu šire zasadi pod leskom. Deficitarna voćna vrsta kod nas, iako se više godina čeka na pun rod, dobrom zaradom opravdava sva uložena sredstva, vreme i trud. Tako je razmišljao otac Magdalene (24) i Marijane (22) Milićević iz Velike Krsne kod Mladenovca, koje su sada sa punom odgovornošću i posvećenošću preuzele brigu o preko 20 ha lešnika.
Dragan Spaić osmislio termos-košnicu i pobrao nagrade
Termos-košnice, napravljene od drvenih nosača i tri sloja - spoljašnjim od plastike, srednjim od stiropora i mekim drvetom sa unutrašnje strane, odgovor su Dragana Spaića na izazov koji se nametnuo u bavljenju pčelarstvom porodice Spaić. Tražio je način da posao olakša svom ocu, koji se, nakon operacije, nije želeo odreći hobija - pčelarstva, ni preći na lakše košnice od stiropora.
Mladi, ovo treba da znate kada kupite roj pčela!
Pčelarstvo s godinama postaje sve unosnije i privlačnije za laike. Koliko je ono zaista i razvijeno, pokazuju podaci Svetske pčelarske organizacije - da Srbija ima najviše košnica po glavi stanovnika. Međutim, pre nego što se upustite u avanturu sa pčelama i računicom od vrcanja meda, morate da imate ono osnovno - roj pčela.
Bratislav Ćirković: Nije puška za sve kriva!
Novi predsednik Lovačkov saveza Srbije (LSS), Bratislav Ćirković (38), našao se na čelu krovne organizacije srpskih lovaca u teškom, nezavidnom trenutku: veliki dugovi, urušeno poverenje, masovno neplaćanje članarine, svađe, podele. Ipak, mladi ekonomista i preduzetnik iz Niša, ujedno i predsednik tamošnjeg lovačkog udruženja, iako na početku velikog i teškog posla - vraćanja poverenja u LSS i njegovo normalno funkcionisanje, ima viziju kako to ostvariti.
Tagovi
Agroklub Novembar Načitanije Bratislav Ćirković Roj pčela Dragan Spaić Termos košnica Magdalena i Marijana Milićević Lešnik Redukovana obrada
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.