Sestre Milićević iz Velike Krsne uzgajaju lešnik. Magdalena razmišlja kako da postigne što veće i kvalitetnije prinose, a Marijana kako da se oni najbolje iskoriste na tržištu.
U Srbiji se iz godine u godinu šire zasadi pod leskom. Deficitarna voćna vrsta kod nas, iako se više godina čeka na pun rod, dobrom zaradom opravdava sva uložena sredstva, vreme i trud. Tako je razmišljao otac Magdalene (24) i Marijane (22) Milićević iz Velike Krsne kod Mladenovca, koje su sada sa punom odgovornošću i posvećenošću preuzele brigu o preko 20 ha lešnika.
Berba je prošla, čeka se da potpuno opadne list, pa da krene rezidba. Magdalena, apsolvent na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, smer voćarstvo i vinogradarstvo, za Agroklub objašnjava zašto je rezidba najvažnija pomotehnička mera u uzgoju lešnika.
"Rezidbom leske postiže se bolji prinos, bolji kvalitet i uspostavlja se ravnoteža između vegetativnog i generativnog porasta, kao što se postiže i bolja oplodnja. Rezidba se sastoji u proređivanju letorasta i uklanjanju grana koja se nalaze u unutrašnjosti. Te grane se uklanjaju radi bolje osvetljenosti, jer je lešnik heliofitna biljka - voli osvetljenost i zbog bržeg formiranja cvetnih pupoljaka. Leska se orezuje kada opadne list i sve zavisi od vremenskih uslova. Prošle godine, rezali smo lesku u novembru, ove, zbog dobre zaštite listovi i dalje stoje. Ko zna, možda ćemo tek u januaru rezati", procenjuje Magdalena.
Od sorti lešnika imaju skoro sve italijanske, a tonda romana đentile (gentile) dominira. Najstariji zasad podignut je 2014. godine, sledeći su sađeni 2015., 2017. i ove godine. Od uzgojnog oblika, odlučili su se na žbunasti.
"Žbunasti lešnik reže se, pošto je heliofitna biljka, uklanjanjem unutrašnjih grana. Mi lešnik režemo od druge godine i to minimalno. Kada se formira žbun, treba da se ostavi maksimalno pez izdanaka, a četiri je prosek. Mi ostavljamo od tri do četiri, jer je tako najbolje. Jednogodišnji izdanci mogu da se uklanjaju, ali i ne moraju, zavisi od samog žbuna, zavisi koliko ima izdanaka, da li su previše bujni, da li ima oštećenih izadanaka, što se sve vidi i odlučuju na terenu. Na postojećim izdancima se grančice samo prekraćuju. Nove unutrašnje grane se uklanjaju, spoljašnje se ostavljaju", objašnjava Magdalena.
Stručne savete Magdalena traži od svojih profesora na fakultetu, dok njena sestra za sledeće poteze u proizvodnji i prodaji lešnika koristi znanja sa beogradskog Ekonomskog fakulteta - smer Marketing, čiji je apsolvent. Magdalena razmišlja kako da postigne što veće i kvalitetnije prinose, a Marijana kako da se oni najbolje iskoriste na tržištu. Ove godine konkurisale su za subvencije i to iz IPARD fonda.
"Kada smo posadili lešnik, nismo koristili nikakva sredstva, sve je bilo iz sopstvenih sredstava, ove godine smo prvi put konkursiali za IPARD - mera 2, upravo za mašine za preradu lešnika. Ima tu raznih varijacija - od ulja lešnika, koje je jako kalorično, do nekog krema, namaza. Mi smo osmislile nešto novo, ali to je naša tajna. Želimo da se širimo dalje, da se ne zaustavimo samo na proizvodnji i prodaji sirovine", objašnjava Marijana.
Sestre Milićević smatraju da održavanjem zasada, koje počinje pravilnom rezidbom i studioznim planiranjem za plasman na tržištu, mogu sebi da obezbede sigurnu budućnost - upravo u poljoprivredi.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka