Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poslovi u poljoprivredi
  • 27.07.2020. 12:00

Ponuda za poslovima u poljoprivredi postoji, ali uz preporuku?

Ponuda poslova na internetu u oblasti agrara pokazuje da postoji potreba za radnicima u ovoj sferi. Međutim, velike ozbiljne kompanije uvek radnika traže uz preporuku profesora na poljoprivrednim fakultetima, ukazuje profesor sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Nenad Magazin.

Foto: Bigstock/Minerva Studio
  • 2.979
  • 89
  • 0

U poslednjih nekoliko godina, poljoprivreda je od klasične proizvodnje hrane postala biznis u koji mnogi pojedinci, ali i velike firme ulažu. Istražili smo koliko je ova 'pojava' uticala na potražnju posla u agraru

U ponudi internet sajtova za traženje posla u oblasti; poljoprivreda, veterina i šumarstvo mogu se naći oglasi za berača malina, stočara, radnika na otkupu u hladnjači, pomoćnim radnicima na seoskom domaćinstvu, u rasadniku, održavanju zelenila, traktorista ali i diplomiranog veterinara, inženjera zaštite bilja, stočarstva, prehrambene industrije, onih sa voćarsko-vinogradarskih smerova, tehnologa voćarstva, radnika u laboratoriji, agronoma, komercijalista.

Kako izgledaju poslovi u poljoprivredi iz ugla sezonskih radnika?

Na nekoliko sajtova koje smo posetili naišli smo na ukupno nešto više od 40 oglasa za posao u ovim resorima.

Većina prijava za posao nije ozbiljna?

Među firmama koje potražuju agronoma je i kompanija "CP Distribution" iz Novog Sada koja se nepunih 20 godina bavi uvozom, izvozom i distribucijom velikog broja artikala u oblasti računarske opreme, hrane, suplemenata za ljudsku ishranu i sredstava za zaštitu i razvoj biljaka i životinja. Vlasnik ove kompanije Zoran Gušavac kaže da se uvek na oglas za posao javi značajan broj kandidata, međutim, objašnjava da većina prijava nije ozbiljna.

"Mnogi nisu ni pročitali tekst oglasa, nisu sigurni u ono što žele, jave se, pa se ne pojave na razgovoru za posao. Oni koji dođu, više se bave visinom plate i drugim uslovima. Kada im postavimo studiju slučaja koju treba da reše, gube volju. Mladi ljudi nemaju energiju, nisu željni da nauče, da nešto naprave i da se dokažu. Naravno, ima izuzetaka, onih željnih znanja i posla, ali većina je apatična i bez volje i nade", ocenjuje Gušavac.

Treba krenuti od nule

Da zaista ima onih koji nisu objektivni pri traženju posla potvrđuje i apsolvent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu na Departmanu za voćarstvo i vinogradarstvo Branko Lakić (26) koji već nekoliko meseci radi u kompaniji Delta Holding.

"Ne treba biti nerealan i tražiti neki vid plate i pozicije odmah u startu, što se dešava, jer mi kada odemo sa fakulteta nismo dovoljno stručni da bismo odmah mogli da budemo na visokim pozicijama. Moje kolege su neretko nezadovoljne, jer moraju da krenu od nule, neko nema strpljenja, nekome ne odgovara plata", navodi Lakić.

Šta budući poljoprivredni stručnjaci imaju da poruče državnim institucijama?

Na svom primeru, ovaj apsolvent kaže da je u početku radio baš u struci - u hladnjači, a sada radi na trgovini berzanskih proizvoda.

"Moje iskustvo je da posla ima, posebno se traže inženjeri u voćarstvu i vinogradarstvu, sa mnom radi još nekoliko kolega, ali problem je što mnogi nisu objektivni."

Sve manje studenata na fakultetima iz oblasti agrara

Perspektiva zapošljavanja u oblasti poljoprivrede u Srbiji postoji, ocenjuje profesor sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Nenad Magazin. Međutim, dodaje, susrećemo se sa tendencijom sve manjeg upisa studenata na ove fakultete.

"To je i normalno budući da firme nastoje da se što manje oslanjaju na radnu snagu i na veći broj ljudi, već se mnogo toga sprovodi mašinski. Ne možemo reći da imamo tendenciju usporenog zapošljavanja. Uz dobre preporuke uvek možemo naći posao inženjerima koji su završili fakultet kod nas. Studenti često počnu da se bave i privatnim poslom i imaju solidan prihod od toga", objašnjava Magazin.

11 godina odlične saradnje sa sezoncima vraća nadu da se dobar radnik može naći, ali i zadržati

Ocenjuje da trenutna ponuda poslova u agraru na internet sajtovima govori da potreba za radnicima iz ove sfere postoji. Ipak ozbiljne firme se ne oglašavaju na taj način već radnike traže uz konsultaciju sa samim fakultetima.

"Takve kompanije traže direktno preporuku od nas sa fakulteta i slično. Poslodavci treba da cene radnu snagu i moraju da promene pristup prema onima koji tek ulaze u posao. Nije lako naći dobrog i pouzdanog radnika. Inženjeri mogu da se zaposle i u različitim državnim institucijama na lokalu, pokrajinskom ili republičkom nivou."

Posao i porodičan biznis paralelno

Magazin podseća da je pre nekoliko decenija situacija sa poslovima u poljoprivredi bila potpuno drugačija. Uglavnom su, objašnjava, studenti nakon studija počinjali da rade u velikim državnim kombinatima.

"U toku perioda tranzicije i sama poljoprivreda je bila u tranziciji, nije bilo privatne inicijative. Od 2005. godine počelo je intenziviranje poljoprivredne proizvodnje posebno kada je u pitanju voćarstvo te je i porasla potražnja za inženjerima poljoprivrede. U poslednjim godinama primećujemo da dosta studenata ima svoju proizvodnju, znanje koje stekne na fakultetu žele da primene u svojoj proizvodnji, ali malo njih hoće da živi samo od toga", kaže Magazin i dodaje da većina razmišlja o tome da nađe posao i da pararelno razvija porodičnu proizvodnju.

Studenti: Kako steći potrebno iskustvo za rad u poljoprivredi?

Lakić dodaje da se samo od sopstvene proizvodnje teško može opstati u finansijskom pogledu, a napominje da dodatni posao u struci pruža više benefita.

"Ja imam jedan hektar jabuka sa oko 1.600 stabala. Samo od toga ne bih mogao da živim. Dodatni posao, osim što mi finansijski olakšava život, pruža mi takođe priliku da napredujem i učim. Imam besplatne stručne prakse, seminare, sajmove, razmenu iskustva sa stručnjacima iz zemlje i inostranstva. To sve dobijem i znanje primenim i u svojoj proizvodnji", navodi Lakić.

Poljoprivreda: 24/7

Dodaje i da je poljoprivreda posao u kom ne postoji radno vreme.

"Kada je sezona, onda se radi i po 10 do 12 sati. Pošto ja imam voćnjak, znam kako je to i meni nije problem da radim toliko."

Onome ko je bio svestan toga kada je upisivao fakultet, napominje, neće biti teško da nađe posao i ostane u istom.


Tagovi

Poslovi u poljoprivredi Zoran Gušavac Branko Lakić Nenad Magazin Porodičan biznis Radno vreme Plata u poljoprivredi Poslovi


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D