Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izbori 2020 Srbija
  • 25.05.2020. 13:00

Savez vojvođanskih Mađara: Konkurisanje za subvencije treba da bude što jednostavnije

Važno je da sistem konkurisanja bude što jednostavniji. Stručne i savetodavne službe moraju biti na raspolaganju poljoprivrednicima i kada se radi o konkursima za razne podsticaje. Takav sistem postoji u nekoliko opština u Srbiji i treba ga razvijati, smatra Savez vojvođanskih Mađara.

Foto: Savez vojvođanskih Mađara
  • 970
  • 46
  • 1

Tokom političke kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji, Agroklub će objavljivati serijal tekstova o strankama i koalicijama kandidatima, putem kojih bi svaka kroz naša pitanja predstavila svoj program u vezi sa poljoprivredom Srbije. U nastavku teksta, možete pročitati kako o poljoprivrednim aktuelnostima razmišlja Savez vojvođanskih Mađara

1. Koje današnje izazove srpske poljoprivrede biste označili kao najveće?

Moramo se zalagati da se i mere podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju povećavaju i snažnije zastupa primena naučno tehnoloških dostignuća u proizvodnji. Spoj ovih mera nam može pomoći da savladamo najveće izazove kao što su klimatske promene, niska efikasnost proizvodnje, nedostatak prerađivačkih kapaciteta, odlazak mladih sa sela.

Podsticaji za unapređenje sistema kreiranja i prenosa znanja u poljoprivredi

Predlažemo da se doprinosi za penzijsko osiguranje malih poljoprivrednih proizvođača plaćaju srazmerno prihodu gazdinstva, odnosno ekonomskoj veličini - snazi. Insistiraćemo na otpisu kamata i na reprogramu glavnog duga, i omogućiti da svaki poljoprivrednik može sam da odluči da li će biti deo penzijskog sistema ili ne.

U narednom periodu posebnu pažnju želimo posvetiti mladim poljoprivrednicima kroz razne programe, kroz edukaciju i stručna usavršavanja, podsticaje, mogućnosti višegodišnjeg zakupa i kupovine poljoprivrednog zemljišta. Posvetićemo posebnu pažnju na funkcionisanje sistema koje nam omogućuje Zakon o bezbednosti hrane i Pravilnici za preradu i plasman malih količina hrane životinjskog i biljnog porekla.

Najveći izazov srpske poljoprivrede je nalaženje tržišta sa odgovarajućom platežnom sposobnošću. Poljoprivredu prati digitalizacija, teško je poljoprivrednicima pratiti novu tehnologiju. Vremenske prilike i neprilike takođe stavljaju poljoprivrednike pred velike izazove.

2. Šta vidite kao najvažnije strateške ciljeve poljoprivrede Srbije? 

Osnažiti temelj domaće poljoprivrede koju čine porodična poljoprivredna gazdinstva sa većim podsticajima i još kvalitetnijim merama agrarne politike. Sektori i biljne i stočarske proizvodnje moraju se oslanjati na moderne prerađivačke kapacitete, jer jedino oni mogu da stvore sigurno tržište, plasman proizvoda i siguran prihod porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

U proizvodnji je strateški cilj povećanje površina koje se navodnjavaju, kroz koje će da se razvija ratarstvo, voćarstvo i povrtarstvo. Moramo sačuvati kvalitet poljoprivrednog zemljišta, a zemlja mora da ostane u vlasništvu naših proizvođača.

Pozitivno veliko povećanje subvencija u stočarstvu

3. Kako biste ocenili mandat ministra Nedimovića?

Postignuti su mnogi rezultati kao što su: akreditovanje IPARD program posle više godina, povećani su podsticaji za investicije u poljoprivredu i prerađivački sektor kao i za stočarstvo i mlade poljoprivrednike. Na nivou zakonodavstva je značajno izdvojiti izmenu zakona o poljoprivrednom zemljištu koji štiti naše plodne oranice i interese naših proizvođača, završeni su pravilnici koji omogućavaju preradu na gazdinstvu za porodična gazdinstva.

Iznalaženjem i otvaranjem novih tržišta i izvoznih kvota data je velika šansa razvoju svih poljoprivrednih grana. 

Nedimović: Potrebno pronaći nova tržišta za srpske proizvode

Za svaku pohvalu je da je počela sa radom Uprava za Agrarna plaćanja, kroz koje su naši poljoprivrednici konkurisali i za sredsta iz Evropskih fondova. Važan je i Zakon a sezonskim radnicima. U ovom mandatu ministarstvo je počelo da subvencioniše mlade na selu, započeta je elektrifikacija polja, stvoreni su uslovi za izvoz mesa iz Srbije.

Takođe je pozitivno što je u potpunosti usklađena agrarna politika na nivou Republike i Pokrajine, što nije bio slučaj pre mandata ministra Nedimovića.

4. Kako biste ocenili program mera pomoći u poljoprivredi: novčana pomoć i finansijska podrška poljoprivrednim gazdinstvima?

Treba povećati podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju u korist investicija koje su motor razvoja svakog sektora agrara. Pozitivno je veliko povećanje subvencija u stočarstvu i mogućnost povraćaja dela sredstava za poljoprivredna gazdistva koja su uložila novac u kupovinu novih poljoprivrednih mašina ili opremu za modernu proizvodnu tehnologiju.

Treba da stvorimo domaće sirovinske baze

5.  Šta vidite kao najveći izvozni potencijal srpske poljoprivrede?

Ogroman je potencijal u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Mnogo je urađeno u poslednjih par godina na otvaranju novih tržišta i izvoznih kvota. Ove mogućnosti treba da iskoristimo i stvorimo domaće sirovinske baze i prerađivačke kapacitete da bi mogli zadovoljiti tražnju na datim tržištima.

Med iz Srbije najviše vole Italijani

Izvoz raznog svežeg voća, mesa, ali u formi kvalitetnih gotovih proizvoda (sušeno i dimljeno meso, šunka, kobasica, kulen). Ogroman potencijal postoji u izvozu meda, pošto imamo izuzetno kvalitetan proizvod. Takođe je interesantna i proizvodnja kupine i maline.

6. Da li biste neku od grana agrara subvencionisali više od ostalih - koju i zašto?

Mere ruralnog razvoja su od strateškog značaja za domaću poljoprivredu, a i privredu u globalu. Čim je snažno i jako seosko domaćinstvo, jaka je i zajednica, a samim tim i država. 

Seoski turizam je nedovoljno razvijen u mnogim delovima Srbije, a dugoročno gledano u njegovom razvoju ima ogromnog potencijala, i to bi doprinelo i razvoju i opstanku sela. Kako Srbija polako postaje član Evropske unije, mora se i agrarna politika prilagoditi agrarnoj politici Evropske Unije, tako da se moraju povećati subvencije po hektaru i subvencije za organsku hranu.

"Kupujmo domaće!"

7. Kako biste unapredili domaće tržište poljoprivrednih proizvoda? Da li imate konkretne predloge mera?

Svakako je bitno da se zajedno sa predstavnicima svih zainteresovanih strana tj. predstavnika proizvođača, veletržnica-pijaca, lanaca veletrgovina, otkupljivača i trgovaca poljoprivedno-prehrambenih proizvoda obavi sastanak i odrede koraci koji će unaprediti i urediti tržište poljoprivrednih proizvoda.

Veliki naglasak bi dali na propagiranje "Kupujmo domaće" i "Kupujmo od lokalnog proizvođača". Država može da se uključi u ovaj program i kroz rad lokalnih pijaca.

8. Otvaranjem Srbije prema EU smanjuje se mogućnost zaštite domaćih proizvođača, a evropska roba iz uvoza puni police trgovačkih lanaca. Koje je Vaše mišljenje - kako tu treba da se postavimo? Da li je domaći proizvođač dovoljno konkurentan za tu utakmicu?

Smatramo da još imamo dovoljno vremena za modernizaciju domaće proizvodnje do konačnog pristupanja Srbije Evropskoj uniji i bilo bi važno u kontinuitetu promovisati u društvu "Kupujmo domaće proizvode". Veći deo društva (domaćih potrošača) mora doći do spoznaje i da se pridržava stava da se kupovinom domaćih proizvoda čuva domaća proizvodnja, a čuvaju se i mnoga radna mesta.

"Lokalnim pazarom" podstiče se kupovina kod komšije?

S druge strane, teško je očekivati da će se ljudi prilikom kupovine odlučiti samo za domaće proizvode. Postoje razne okolnosti koji utiču na izbor potrošača. Nekim kupcima je bitan kvalitet, dok je drugima odlučujuća cena proizvoda.

Što se tiče kvaliteta, smatramo da srpski proizvodi nimalo ne zaostaju u odnosu na proizvode iz uvoza. Imamo kvalitetne domaće proizvode, koji su već i danas konkurentni sa proizvodima iz zemalja Evropske unije.

Sistem konkurisanja što jednostavniji, a savetodavci na raspolaganju

9. Mnoga se sela prazne, depopulacija sela je sve češća pojava. Šta predlažete, šta treba preduzeti da bi se to sprečilo? Na koji način biste zadržali mlade na selu ili dodatno privukli?

Treba nastaviti sa start-up konkursima za mlade poljoprivrednike i one koji žele da ostanu i žive na selu. Potrebno je davati veće iznose jednokratne pomoći i veoma povoljne subvencionisane kredite za mlade parove koji žive i rade na selu i koji žele i planiraju da tu osnuju porodicu.

Za rođendan drljača, želja - da bude gazda na svom imanju?

Ujedno je potrebno nastaviti podsticaj razvoja infrastrukture, obrazovnog sistema, kao i ostalih segmenata društva na selu sa ciljem da ruralna sredina bude što više privlačna za mlade ljude.

10. Kako ocenjujete sistem konkursa i isplate poljoprivrednih subvencija? Da li imate i koje predloge za poboljšanje?

Važno je da sistem konkurisanja bude što jednostavniji. Stručne i savetodavne službe moraju biti na raspolaganju poljoprivrednicima i kada se radi o konkursima za razne podsticaje. Takav sistem postoji u nekoliko opština u Srbiji i treba ga razvijati. Svakako, sistem mora da bude brži i efikasniji i u najvećoj mogućoj meri prilagođen potrebama poljoprivrednih proizvođača.

 

Na naslovnoj fotografiji lider Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor


Tagovi

Izbori 2020 Srbija Savez vojvođanskih Mađara Sistem subvencionisanja Agrarna politika Poljoprivreda Srbije Mladi na selu Srpski proizvodi Kupujmo domaće


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu