Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Korov u povrću
  • 24.05.2021. 12:00

Suzbijanje korova u povrću: Koliko je efikasno mehaničko, na šta paziti kod hemijskog?

Broj raspoloživih herbicida je sve manji, a njihova primena sve zahtevnija. Suzbijanje korova u povrću moguće je jedino uz integrisani pristup - od preventive, preko mehaničkog do biološkog.

Foto: Depositphotos/ilixe48
  • 1.233
  • 268
  • 0

Nakon obilnih kiša koje su nas zadesile u aprilu i toplog vremena koje je usledilo, razvoj korovskih biljaka biće intenzivan. One mogu da potroše i do 25 odsto pristupačne vode iz zemljišta, brže isušuju zemljište čime smanjuju prinos uzgajane kulture, što je posebno važno, jer dolaze sve topliji dani i mogući sušni period

Ne treba zaboraviti da su pojedine korovske vrste domaćini biljnim bolestima i štetočinama koji su prenosioci virusa i fitoplazmi.

Za razliku od ratarskih kod kojih se kritično razdoblje zakorovljenosti svodi na nekoliko nedelja nakon nicanja, kod većine povrtarskih kultura ono traje mnogo duže, a kod nekih vrsta tokom cele vegetacione sezone.

Takođe, grupa "povrće" obuhvata veliki broj biljnih vrsta koje se međusobno razlikuju po specifičnim karakteristikama kulture i specifičnostima uzgoja. Ista kultura može se u odnosu na način gajenja znatno razlikovati, a zavisi od toga da li je on obavljen direktnom setvom semena u polje, proizvodnjom iz rasada i/ili iz vegetativnih organa, stoji u publikaciji "Tehnološka uputstva za integrisanu proizvodnju povrća".

Ono koje se uzgaja iz semena u polju dugo niče, spor je početni rast i razvoj i u tom razdoblju korovi je lako nadvladaju. S druge strane, prema cilju uzgoja, povrtarska kultura se proizvodi za potrošnju u svežem stanju, za prerađivačku industriju i/ili za semensku proizvodnju. Kod uzgoja za potrošnju u svežem stanju (npr. mladi luk, salata i slično), zbog kratkoće vegetacije, potrebno je voditi veću brigu o karenci i toleranciji nego kod uzgoja za preradu ili za seme. Zbog toga je važno čitati uputstva na hemijskim sredstvima.

Povrće kraće vegetacije je posebno osetljivo (Foto: Depositphotos/kovalska_i)

U obzir treba uzeti i dužinu vegetacije. Oni sa dugom kao što su luk, paprika, paradajz i slično su zahtevnije i u njima treba konstantno suzbijati korove nego u onima kraće kao što su spanać, salata, rotkva i drugo, jer korovi ne stignu da im nanesu štetu. 

Uništavanju treba pristupati sa velikim oprezom, bilo da se radi o hemijskom ili mehaničkom, a kako se ne bi oštetila uzgajana kultura - kako njen list tako i koren. 

Integrisani pristup i preventiva

Kada je reč o hemijskim sredstvima, o čemu će biti reči kasnije u tekstu, broj raspoloživih herbicida je sve manji, a njihova primena sve zahtevnija. Suzbijanje korova u povrću moguće je jedino uz integrisani pristup. Iz tog razloga, a pogotovo zbog ograničenog izbora aktivnih materija, nehemijske mere često su jedine u kulturama u kojima nije registrovan nijedan herbicid.

Tu su i preventivne agrotehničke mere kojima se može postupno smanjiti "banka" semena korova u zemljištu, a šta će sa vremenom smanjiti potrebu primene hemijskih sredstava. 

One se u ovom dobu godine prvenstveno odnose na redovnu kosidbu ivičnih delova proizvodne površine (kanala, puteva, međa, staza između leja), čišćenje mašina i priključnih oruđa kod prelaza sa "zaražene" parcele. Pre same setve i sadnje treba izabrati polje koje nije zaraženo korovima, naročito višegodišnjim. 

Kod izbora kulture i kultivara treba odabrati one sa većim kompetitivnim sposobnostima ili na zakorovljenoj površini uzgajati onu za koju postoji dobar izbor herbicida. Direktno je važan i pravilan plodored koji može znatno da umanji biološki potencijal neželjenih biljaka kao i pravilan sklop te pravilan rok setve koji omogućuje brži rast i razvoj useva. 

Vodite računa i o uravnoteženom đubrenju koje će ubrzati rast i razvoj useva pa i ojačati njegovu prirodnu otpornost. U slučaju da površine đubrite zrelim stajnjakom, pazite da on ne sadrži semenke korova koje prolaskom kroz probavni sistem životinje mogu zadržati klijavost. 

Mehanizacija može oštetiti usev

Kada govorimo o korišćenju mehanizacije, bilo da je reč o okopavanju, plevljenju, čupanju, međurednoj kultivaciji, mehaničkoj plevilici i slično, ona često daje samo ograničene efekte. Zavise i od vremenskih prilika jer se u uslovima prevlažnog i presuvog zemljišta ne mogu primeniti, a u to vreme korovi mogu nadvladati usev. Pre obrade treba proučiti svaku kulturu i njen način uzgoja jer neke imaju razvijeniji koren, a neke veću lisnu masu pa na osnovu toga pristupite izvođenju mera suzbijanja. 

Zbog mogućeg oštećenja useva, što zavisi od klirensa traktora i zaštitne zone useva, primena je ograničena samo u ranim fazama rasta i razvoja povrtarskih kultura, dok korove unutar reda treba suzbijati drugim merama što je najčešće - motika. Treba imati na umu da ove mere imaju nedovoljan efekat na višegodišnje korove.

Ipak, kod uzgoja povrća ovim merama treba davati sve veći značaj, a zbog već spomenute ograničene upotrebe herbicida koja će u narednim godinama biti sve rigoroznija. Naročito treba pratiti nova tehnološka dostignuća kao na primer, moderne mehanizovane plevilice sa rotirajućom motikom ili prstima, koje iznose mlade korove na površinu zemljišta gde se osuše. Naravno, to je primenjivo samo u suvim uslovima zemljišta, a u protivnom se korovi ponovo ukorene. 

Međuredna kultivacija 

Međuredna kultivacija kao mehanička mera redovno se sprovodi kod širokorednih kultura i to iz više razloga. Neki od njih su prekidanje kapilarnog gubitka vlage, prihrana, onda i suzbijanje korova. Ali, ona može imati nedostatak ako su prethodno primenjeni zemljišni (rezidualni) herbicidi jer se kultivacijom prekida herbicidni "film" i zbog remećenja površinskog sloja zemljišta dolazi do buđenja rasta novih korova. 

Prilikom međuredne kultivacije pazite na usev (Foto: Depositphotos/valio84sl)

Ona može biti vrlo korisna kod suzbijanja korova na način da se radna tela kultivatora adaptiraju tako da zagrću zemlju prema setvenom/sadnom redu čime mali korovi unutar reda bivaju pokriveni zemljom te tako zaustavljeni u rastu. 

Kod mehaničkih mera borbe protiv korova korisno je navesti i mogućnost kod koje se plitkom obradom zemljišta bude semenke korova koji se zatim u fazi klice suzbiju takođe plitkom obradom koja opet "provocira" nove semenke na klijanje. Ova mogućnost se može primeniti ako je na raspolaganju dovoljno vremena pre sadnje ili između setve/sadnje dve kultura na istom polju, što je kod povrća ipak redak slučaj. Jedna od mera je i "slepa ili lažna setva" koju je potrebno obaviti dve do tri nedelje pre setve i sadnje. Ona je posebno korisna kod onih za koje nema registrovanih herbicida. 

Biološke mere  

Kada je reč o biološkim merama, one se oslanjaju na upotrebu korisnih životinjskih organizama i/ili uzročnika bolesti koji se hrane ili parazitiraju određene korovne vrste. Ali, one na otvorenim prostorima nisu toliko efikasne. 

U njih se ubraja i uzgoj "pokrovnih biljaka", a sprovodi se tako da se prethodno posejan pokrovni usev poseje (posadi) određena povrtarska kultura. Pokrovna biljka štiti je od konkurencije korova do određene faze razvoja, a zatim se primenom selektivnog herbicida ukloni. U nekim slučajevima, ako je pokrovna biljka sitnosemena, kao što su leguminoze, a uzgajana vrsta habitusom robusnija, suzbijanje pokrovne biljke i nije potrebno. Na ovaj se način umanjuje i erozija zemljišta.

Malčiranje je takođe jedna od bioloških mera, bilo da je reč o živom malču (pokrovne biljke) ili mrtvom organskom (slama, drveni otpaci i slično). Ali, treba imati na umu da je kod velikih površina potrebna velika količina biljne mase jer osim površine koju pokriva, važna je i debljina malča koji neće propuštati korove. Nezgodno je to što ga može razneti vetar. 

Lakšu primenu omogućava sintetički malč kao što je prozirna ili crna folija. Njegove su prednosti to što povećava temperaturu zemljišta i sprečava gubitak vode što je posebno važno kod toploljubivih vrsta kao što je paprika. Njega može predstavljati i pokošen i ostavljen korov na zemljištu. 

Slamu može razneti vetar (Foto: Depositphotos/alex862.yandex.ru)

Iako se kod nas retko koriste, neke mere suzbijanja su i sterilizacija zemljišta što je praktično u zatvorenim prostorima. Tu su i pomoćna sredstva ili adjuvanti (okvašivači, mineralna i biljna ulja, neka đubriva i drugo) koji imaju vrlo veliku važnost za ekološki prihvatljiv pristup suzbijanju korova. U svetskim razmerama njihov značaj i udeo u potrošnji sve više raste. 

Suzbijanje hemijskim sredstvima

Hemijske mere borbe uz kombinaciju nehemijskih nezaobilazne su kod industrijske proizvodnje povrća, odnosno one na velikim površinama. Kako je u uvodu navedeno, za veliki broj kultura nije registrovan ni jedan herbicid. Kako se ističe u publikaciji, osnovni princip njihove upotrebe kod integrisane zaštite od korova treba biti zasnovan na primeni samo kad treba, koliko treba i čime treba.

Pesticidi: Pravilna primena, mešanje formulacija i šta u slučaju trovanja?

Kad treba znači da ih ne primenjujete kod nižeg stepena zakorovljenosti ako je korove moguće suzbiti primenom neke druge nehemijske, gore spomenute mere. 

Koliko treba zasnovano je na činjenici da je korove moguće suzbiti dozama koje su znatno niže od propisanih. Osnovno je pravilo da umanjena količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadijumu razvoja nego što propisana, puna, doza suzbija odraslije, veće, korove. Umanjene doze hemijskih sredstava, čak i do 10 puta kod pravovremene primene umanjuju osetljivost kulture prema hemijskom sredstvu u ranim fazama razvoja. Višekratnom primenom umanjenih doza suzbijamo ih do željenog nivoa, što omogućuje smanjenje ukupne potrošnje herbicida po jedinici površine.

Čime treba odnosi se na pravilan izbor sredstava. Ni jedan od njih ne suzbija sve korove, odnosno svaki ima svoj spektar delovanja. Pravilan izbor ili njihova kombinacija zasniva se na poznavanju sastava korovne flore na određenoj njivi. Ono se može zasnivati na iskustvu zakorovljenosti u prethodnim godinama ili na osnovu zatečenih (kod primene folijarnih herbicida). Primena ovog principa isključiće potrebu korektivnog tretiranja.

Na kraju, treba voditi računa i o tome koja će se kultura saditi u sledećem proizvodnom ciklusu, jer neke vrste povrća mogu biti osetljive na pojedine herbicide, odnosno njihove ostatke u zemljištu. 


Tagovi

Korovi u povrću Suzbijanje korova Povrtarstvo Herbicidi Mehaničko suzbijanje Biološke mere


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/