Različite studije su pokazale da konzumiranje mleka koje sadrži A1 protein ß-kazeina povećava rizik od pojave dijabetesa tipa 1, koronarnih i respiratornih oboljenja, pa čak i autizma i šizofrenije. Rizik oboljenja raste kod osoba sa istorijom ovakvih bolesti u porodici.
Pored laktoze, najnovija istraživanja pokazuju da još jedan sastojak mleka može negativno uticati na ljudsko zdravlje, a to je A1 protein ß-kazeina, odnosno mleko koje sadrži ovaj protein, jer smo iz razgovora sa Markom Ristanićem, doktorom veterinarske medicine, saznali da ne mora svako mleko da sadrži ovaj sastojak.
Naš sagovornik koji je asistent na Katedri za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu u okviru svoje doktorske disertacije upravo istražuje ovu temu. Tačnije bavi se ispitivanjem prisustva tipa ß-kazeinskog gena u populaciji visokomlečnih holštajn-fizijskih goveda u Srbiji, ali i u popuaciji naših autohtonih rasa goveda buša i podolac.
"Dosadašnja istraživanja biohemijskog profila kravljeg mleka, ustanovila su prisustvo mnogih različitih proteinskih jedinjenja, od kojih, poslednjih godina, ß-kazeinski kompleks, a naročito njegove subjedinice A1 i A2 privlače najviše pažnje. Dokazano je da se iz mleka koje u sebi sadrži A1 tip ß-kazeinskog proteina, usled metaboličke razgradnje u digestivnom traktu konzumenata (ljudi), oslobađa opiodni peptid betakazeomorfin 7 (BCM-7), koji svoje negativne efekte po zdravlje ljudi ispoljava na nivou većine organskih sistema", kaže Marko.
Različite studije su pokazale da konzumiranje mleka koje sadrži A1 protein ß-kazeina povećava rizik od pojave dijabetesa tipa 1, koronarnih i respiratornih oboljenja, pa čak i autizma i šizofrenije. Rizik od pojave navedenih oboljenja raste kod osoba sa istorijom ovakvih bolesti u porodici.
"Nažalost, velika većina visokomlečnih rasa goveda, u svom genomu poseduje gen za sintezu 'nepoželjnijeg', A1 tipa ß-kazeina. Međutim, zaniimljivo je da je većina analiziranih starih, autohtonih rasa goveda posedovala gen za sintezu A2 tipa."
Krajnji cilj - proizvodnja mleka bez neželjenog sastojka (ß-kazein - A1 tip).
Prema rečima našeg sagovornika, do sada slična istraživanja nisu rađena u Srbiji, kao ni u većini zemalja Balkanskog poluostrva, niti kod visokomlečnih, niti autohtonih rasa goveda. O kompleksnosti istraživanja i pouzdanosti rezultata ukazuju činjenice da je sakupljeno preko 500 uzoraka krvi od holštajn-frizijske rase goveda, ali i preko 100 uzoraka od naših autohtonih rasa, buše i podolca.
Borislav Vuletin: Vodeni bivo daje kvalitetno meso i masno mleko
"U Laboratoriji za genetiku domaćih životinja, divljači i pčela Katedre za biologiju FVM UB izvodimo sve neophodne analize, koje podrazumevaju molekularne tehnike ekstrakcije DNK i amplifikacije regiona DNK specifičnih za ß-kazeinski gen putem PCR-RFLP metode. Ova metoda obezbeđuje distinkciju pomenutih tipova gena za ß-kazein - A1 ili A2, nakon čega možemo obaviti željenu selekciju goveda. Krajnji cilj ovog istraživanja, bio bi formiranje stada koje bi se sastojalo od krava koje poseduju gen za sintezu isključivo A2 tipa ß-kazeinskog proteina, a samim tim i proizvodnja mleka bez neželjenog A1 tipa" objašnjava Ristanić.
Interesantne, za sada preliminarne analize dobijene su od uzoraka koje potiču od naše autohtone rase buša. Rezultati potvrđuju pretpostavku da većina autohtonih rasa goveda poseduje isključivo gen za sintezu A2 ß-kazeinskog proteina. Da bi ovo definitivno bilo potvrđeno, potrebno je izvršiti analizu i preostalih uzoraka.
Koliko zaista kravlje mleko utiče na parametre zdravlja kod ljudi, do sada nije bilo predmet ozbiljnijeg istraživanja kod nas. Markova ideja je upravo da se u budućem periodu oformi tim ljudi koji bi činili doktori veterinarske medicine, ali i doktori humane medicine, gde bi singergističkim delovanjem obe struke doprineli boljem razumevanju ove problematike.
Navike potrošača u svetu, ali i kod nas, su takve da u ishrani koriste bar neki vid kravjleg mleka. Marko objašnjava da problem leži u činjenici da se negativni efekti BCM-7 ispoljavaju, ne samo kroz konzumaciju kravljeg mleka, nego i svih proizvoda od kravljeg mleka (jogurt, pavlaka, sir). Naučna javnost je podeljenog mišljenja kada se postavi pitanje konzumacija kravljeg, ali i mleka koje potiče od drugih vrsta životinja.
"Moje lično mišljenje je da mleko definitivno nije 'zamišljeno' kao namirnica namenjena ljudskom organizmu, te da ga treba, ako ne izbegavati, onda smanjiti njegovu upotrebu u ishrani. Svedoci smo sve većeg broja ljudi intolerantnih na laktozu. Međutim to nije slučajno, uzimajući u obzir činjenicu da je to dobro poznata tema široj javnosti poslednjih 20-30 godina, što nije slučaj sa ß-kazeinom. Verujem da ćemo napretkom nauke i istraživanja u ovoj oblasti tek doći do jasnijih saznanja o uticaju proteinskih kompleksa mleka na zdravlje ludi", kaže sagovornik Agrokluba.
Povezana stočna vrsta
Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jeste, tovna goveda. Reprodukcija goveda... Više [+]
Tagovi
Autorka