Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zoonoze
  • 16.02.2022. 12:00

Koje su bolesti koje životinja može da prenese čoveku i obrnuto u Srbiji?

Bez laboratorijskih ispitivanja dijagnoza se teško postavlja. Istraživanje i kontrola zoonoza zahtevaju multidisciplinarni pristup.

Foto: Depositphotos/muha04
  • 662
  • 62
  • 0

Zoonoze su infekcije i oboljenja životinja čiji se uzročnici u prirodnim uslovima mogu preneti na čoveka. Njihovu pojavu objašnjava biološko srodstvo ljudi i životinja i kontakt između čoveka i životinja, glodara i insekata koji žive u njegovom okruženju. Ove bolesti imaju veliki zdravstveno-epidemiološki i socijalni značaj. Javljaju se pretežno sporadično, ali i u obliku epizootija i epidemija sa visokom stopom smrtnosti. 

Osnovne karakteristike su im mnogostruka etiologija (bakterije, virusi, paraziti), više načina širenja i to kontaktom, putem hrane ili vazduha i preko vektora - krpelja, komaraca kao i klinička slika. Bez laboratorijskih ispitivanja dijagnoza se teško postavlja. 

Preko 200 opisanih zoonoza preti zdravlju životinja, ali i ljudi

Prema Zakonu Republike Srbije o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji je u potpunosti usklađen sa EU regulativom, oboljenja koja podležu obaveznom prijavljivanju, a koja za primarno ulazno mesto mogu imati sluzokožu gastrointestinalnog trakta, svrstana su u dve grupe: bolesti koje se prenose hranom, vodom i životnom sredinom i zoonoze.

Trend smanjivanja pojave trihineloze

Trihineloza je akutna parazitarno-invazivna bolest životinja i ljudi izazvana parazitom Trichinella spiralis. Kao parazit, larva živi u mišićima divljih i domaćih životinja. Čovek se zarazi kada pojede termički nedovoljno obrađeno meso ili proizvode od mesa sušenih na dimu, poreklom od životinja zaraženih larvama.

Zaraza ovim parazitom kod ljudi se karakteriše povišenom telesnom temperaturom, gastrointestinalnim poremećajima, bolovima u mišićima, otokom lica, a naročito očnih kapaka. Kod pacijenata se mogu javiti i komplikacije na srčanom mišiću, plućima i mozgu. Oboleli pacijenti mogu imati dugotrajne tegobe, a sama bolest može imati i smrtni ishod.

Larve Trichinella spiralis u mišiću životinje
Larve Trichinella spiralis u mesu životinje (www.cdc.gov)

Dr Tamaš Šili, samostalni stručni saradnik sektora Razvoja i Biološke Proizvodnje u Veterinarskom Zavodu Subotica kaže da ohrabruje činjenica da statistički podaci ukazuju na trend smanjivanja incidencije trihineloze u Republici Srbiji u prethodnih 10 godina.

"Smanjenju pojavljivanja ove bolesti svakako doprinosi povećana svest potrošača, koji vode računa da meso nabavljaju iz kontrolisanih izvora, odnosno efikasan rad veterinarske službe u otkrivanju izvora zaraze“, navodi Šili.

Od toksoplazmoze najugroženije trudnice i oni slabog imuniteta

Toksoplazmoza je sistemsko oboljenje izazvano protozoom Toxoplasma gondii. Glavni rezervoar infekcije i prvi domaćin je mačka. Prenosi se unošenjem jajašca, takozvanih oocisti kroz usta putem povrća iz zemljišta, vode za piće ili iz nedovoljno kuvanog mesa. Infekcija može da nastane i putem transfuzije krvi i transplantacijom organa, a postoji i kongenitalni oblik toksoplazmoze gde su najugroženije trudnice i osobe slabog imuniteta.

Kongenitalna toksoplazmoza nastaje transplacentarnim prenošenjem infekcije na plod. Ako je infekcija nastupila u ranom fetalnom životu, dolazi do teških oštećenja ploda, te se većina ovih trudnoća završava smrću i spontanim abortusom. Ako se trudnoća održi, dete se rađa sa znacima teške poodmakle bolesti. 

Leptospiroze uslovljene vremenskim nepogodama

Leptospiroza je jedna od najčešće registrovanih infekcija ovog tipa u Republici Srbiji. Akutne su, subakutne ili hronične zarazne bolest životinja i ljudi prirodno žarišnog karaktera. Izazivač leptospiroze je bakterija - leptospira sa većim brojem patogenih serotipova iz grupe Leptospira interrogans od kojih je kod nas registrovano sedam. Primarni rezervoari su različiti glodari, međutim i mnogi drugi sisari mogu biti izvor zaraze za čoveka. Rasprostranjene u celom svetu, a posebno im pogoduju priobalja i slivovi velikih reka.

Životinje u vreme poplava prolaze kroz isti stres kao i ljudi

Kod čoveka su kratkotrajna akutna febrilna oboljenja sa manje-više karakterističnom kliničkom slikom i dobrim ishodom. Beleže se i teža oboljenja sa oštećenjem jetre i bubrega koja se mogu završiti i smrtnim ishodom. Ljudi se najčešće inficiraju preko kontaminirane sredine i direktnim kontaktom sa inficiranim životinjama, njihovim izlučevinama i proizvodima.

"Leptospiroza je dobar primer kako promene u ekološkim uslovima i vremenske nepogode mogu uticati na pojavu zoonoza. Katastrofalne poplave koje su zadesile Srbiju 2014. godine dovele su do najvećeg broja obolelih od leptospiroze u poslednjih nekoliko decenija“, ističe Šili.

Listerioza nema epidemijski karakter

Listerioza je bakterijsko oboljenje izazvano Listeriom monocytogenes, koje se uglavnom manifestuje meningoencefalitisom ili septikemijom novorođenčadi i odraslih i abortusom kod trudnica. U visokom riziku su novorođenčad, starije i imunokompromitovane osobe i trudnice.

Kod inficirane osobe može se razviti akutno, lako i febrilno oboljenje, sa simptomima sličnim gripu. Glavni rezervoari mikroorganizama su zemljište, stočna hrana, voda, mulj i silaža kao i same inficirane životinje.

Naš sagovornik dodaje da se čovek može zaraziti konzumiranjem sirovog i kontaminiranog mleka, mekih sireva, povrća i polugotovih i gotovih jela od mesa (paštete). Listerioza u Srbiji obično nema epidemijski karakter, međutim treba naglasiti mogući visok letalitet. Procenat smrtnih slučajeva može biti i preko 30 odsto (Podaci Instituta za Javno Zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut).

Bruceloza u mleku i mesu može da se održi dugo

Bruceloza je zarazno sistemsko oboljenje ljudi i životinja, tipična zoonoza koja je raširena u čitavom svetu, a posebno u zemljama mediterana. Primarno je oboljenje velikog broja domaćih životinja (ovce, koze, goveda, svinje, psi).

Uzročnik bruceloze, bakterija iz roda brucela, spada u vrlo otporne mikroorganizme koji se i u spoljnoj sredini mogu održavati dosta dugo. U životnim namirnicama - mesu i mlečnim proizvodima, vodi i zemljištu mogu se održati i više meseci.

Čovek može da se zarazi od inficirane životinje najčešće kontaktom, upotrebom nekuvanog ili nepasterizovanog mleka i proizvoda spravljenih od njega (mladi sir, maslac, pavlaka), upotrebom inficiranog mesa kao i udisanjem kontaminirane prašine. Brucela se ne prenosi sa čoveka na čoveka. Kod nelečenih ili nepravilno lečenih bolesnika moguće su komplikacije na plućima, srcu, zglobovima, nervnom tkivu. Podaci pokazuju da smrtni ishod nastaje u oko dva odsto slučajeva.

Važnost zaštitne opreme

Stručni saradnik Veterinarskog Zavoda iz Subotice naglašava da je ovo jedno od profesionalnih oboljenja kojoj su izloženi farmeri, osoblje zaposleno na linijama klanja i veterinari. Upotreba zaštitne opreme i dobra higijenska praksa su veoma značajna sredstva u sprečavanju nastanka infekcije.

"Pojava zoonoza je u porastu na svetskom nivou, prema istraživanjima zarazne bolesti čiji su rezervoar životinje čine preko 60 odsto novih zaraznih bolesti u svetu. Ovome svakako doprinose trendovi globalizacije, svetske trgovine, rast populacije ljudi i broja životinja, odnosno kontakt sa prethodno nedostupnim područjima koji dovode ljude u sve bliži kontakt sa animalnim rezervoarima bolesti", nastavlja Šili i dodaje da neki od faktora koji pogoduju pojavi i širenju zoonoza su svakako i urbanizacija, promene u poljoprivrednoj praksi i neracionalna upotreba antimikrobnih lekova.

Srbija među prvima u Evropi po potrošnji i rezistenciji na antibiotike?

"Ne smemo zanemariti ni klimatske promene usled kojih su rezervoari i vektori bolesti prisutni na područjima gde to ranije nije bio slučaj. Mnoge bolesti kod nas smatrane egzotičnim sada su naša svakodnevica, kao što je na primer groznica Zapadnog Nila koja je od prvog dijagnostikovanja 2012. godine odnela preko 60 života", zaključuje Šili. 


Tagovi

Zoonoza Tamaš Šili Trihinela Toksoplazma Leptospira Listerija Brucela Opasne bolesti životinja


Autor

Norbert Odri

Više [+]

Student šeste godine veterinarske medicine na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu i stipendista Agrokluba. Posvećen očuvanju zdravlja i dobrobiti životinja kao i kvalitetu i bezbednosti namirnica animalnog porekla.