Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poplave
  • 15.01.2021. 17:00

Životinje u vreme poplava prolaze kroz isti stres kao i ljudi

Na stres životinja odgovara na različite načine i ukoliko je dugotrajan obično dolazi do pada imuniteta i njenih otpornosti čime se otvara mogućnost za razvoj određenih infekcija, kaže dr Dejan Bugarski iz Naučnog instituta za veterinarstvo Novi Sad.

Foto: Vladimir Aleksić
  • 122
  • 174
  • 0

Nedavne poplave na jugu Srbije napravile su značajnu materijalnu štetu, a emotivne posledice gotovo uvek su veće i teže od ekonomskih. Upravo taj stres kroz koji ljudi prolaze kada se odvajaju od svojih kuća, doživljavaju i životinje koje tom prilikom takođe napuštaju svoje domove.

One su, objašnjava u razgovoru za naš portal dr Dejan Bugarski iz Naučnog instituta za veterinarstvo Novi Sad, osetljive na svaku vrstu stresa i promenu. Pa čak i događaji koji su nama uobičajeni, ukoliko izlaze iz okvira svakodnevnih dešavanja za tu pojedinačnu životinju, dovode je do osećaja uznemirenosti.

Poplave na jugu Srbije! Spašavaju se i ljudi i stoka

"Na stres ona odgovara na različite načine i ukoliko je dugotrajan obično dolazi do pada imuniteta i njenih otpornosti čime se otvara mogućnost za razvoj određenih infekcija što dalje, ukoliko se iskomplikuje, znatno može ugroziti njeno zdravstveno stanje", kaže Bugarski i dodaje da životinje ne pokazuju da su uznemirene na neki poseban način, nema specifičnih simptoma, prosto čim joj se desilo nešto nepredviđeno, to ju je odmah dovelo do stresa.

Pripremiti sklonište za životinje i obezbediti hranu

Poplave se ne mogu ni predvideti ni sprečiti tek tako, ali zato se životinje mogu pripremiti, na vreme evakuisati, te na taj način ublažiti i smanjiti potencijalne posledice.

"Odmah moramo da isplaniramo gde ćemo ih smestiti. Sam domaćin, u uslovima bujičnih poplava koje nose sve pred sobom, vrlo često nije u mogućnosti da ih smesti na odgovarajući način i tu je potrebna organizacija i podrška šire zajednice, najčešće i najbolje lokalne samouprave. Sada imamo dosta farmi koje su napuštene i takva mesta su pogodna za smeštaj životinja", navodi Bugarski.

U tim skloništima bitno je obezbediti i adekvatnu količinu stočne hrane. Kupovna se može nabaviti, čak i ako propadne, s obzirom na to da je ima na tržištu, ali problem nastaje sa kabastom.

"U elementarnim nepogodama problem predstavljaju one životinje za čiju ishranu je potrebna kabasta hrana  odnosno seno i različite vrste konzervirane, kao što su silaža ili senaža. Nakon izlaganja poplavi, te namirnice su onesposobljene, a stanje kod nas je vrlo teško jer se ne može lako nabaviti, kukuruznu silažu, na primer, potpuno nemoguće."

Prirodni nagon nateraće ih da same potraže spas

Vrlo je važno da goveda budu označena da bi, stočar, i u slučaju da se pomešaju sa onima sa drugih farmi, lako mogao da ih pronađe. To je, takođe, i zakonom obavezno, što u ovoj situaciji vlasniku može značajno olakšati i ubrzati dolazak do ostatka farme.

Ukoliko, 'pak ne postoji mogućnost spašavanja svih životinja, trebalo bi ih obavezno pustiti i nikako ne ostavljati u zatvorenom prostoru.

"Njih će prirodni nagon naterati da same potraže spas", objašnjava Bugarski.

Pirot: Zašto se jedan deo domaćih svinja odvodi u klanicu, a drugi zakopava?

Da se ne bi dodatno ugrozilo zdravlje, neophodno je što pre pristupiti i uklanjanju leševa udavljenih svinja, ovaca, koza i drugo. I to nikako u samostalnoj izvedbi, već, napominje sagovornik Agrokluba, u saradnji sa stručnim timom, lokalnom samoupravom, jer je od suštinskog značaja bezbedno ih skloniti kako ne bi dalje predstavljali rizik od zagađenja okoline i životne sredine.

Dezinfikovati poplavljen prostor

Opasnost predstavlja i mešanje grla iz jedne sredine sa onima iz drugog uzgoja jer na taj način postoji mogućnost širenja određenih zaraznih bolesti.

"Na sreću, u našoj zemlji ne postoji neki veći broj zaraznih bolesti, nemamo one koje bi predstavljale rizik po širu populaciju, tako da to što bi se neki manje značajni patogeni prenosili sa jedne na drugu, mislim da je to prihvatljiv rizik u slučajevima elementarnih nepogoda."

Nakon saniranja šteta, kada sve prođe, bitan je i postupak vraćanja, dodaje naš sagovornik.

"Neophodno je taj prostor, u kom je bila poplava, dobro očistiti i dezinfikovati, obezbediti hranu i tek onda vratiti stoku", navodi naš sagovornik.

Povesti računa gde se šta gradi

Na kraju, ukazuje, treba dobro razmisliti o ulaženju u stočarstvu u područjima koja su u blizini bujičnih voda jer nekoliko grla se lako može evakuisati, ali teško je spasiti stotine njih.

"Svedoci smo toga da se kod nas malo vodi računa gde se šta gradi i zida. Ipak, ako postoji neko iskustvo da je to područje vodoplavno, da je u blizini nekog vodenog toka koji je bujičan, to onda nije mesto za čuvanje životinja. Tu se opet vraćam na širu zajednicu, na opštinu i šire od opštine", zaključuje Bugarski.


Tagovi

Poplave Stres životinja Dejan Bugarski Spašavanje životinja Pad imuniteta kod životinja


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.