Mnogi voćari su u nedoumici da li i kako da režu tek posađena stabla šljiva ili stabla posađena pre godinu dana?
Većina starijih voćara, nakon sadnje, ništa nije radila sa šljivama jer su puštali vremenu da odradi svoje, odnosno, da voćke samo rastu i "dadnu" prvi rod. Međutim, u takvoj situaciji, na rod se čekalo dosta dugo, a kada je reč o sortimentu, najveći deo zauzimale su savka (požegača), bistrica, turgulja i slično.
Voće se retko krečilo i prihranjivalo stajnjakom pa se dešavalo da stabla rađaju svake treće ili četvrte godine.
Novije sorte ranije rađaju jer se, za razliku od autohtonih sorti, češće orezuju i prihranjuju. Istina je i da su osetljivije na bolesti i štetočine od autohtonih, ali češće i više rađaju, tj. ranije dolaze u rod. Da bi se ranije dobio rod potrebno je da se stabla redovno režu, u zimskoj i letnjoj rezidbi.
Na desnoj fotografiji iznad se vidi mlado stablo šljive, sorta čačanska rodna, koja je posađena u martu 2023. godine. Nakon godinu dana stablo se izdužilo u visinu, kao i bočne grane, budući nosioci rodnosti. Oblik je piramidalan, u donjoj zoni grane su duže, a u gornjoj kraće. Na granama se nalazi poneki rodni pupoljak.
Što se tiče rezidbe, bočne grane trebalo bi da se prikrate za 1/3, i to rezom na spoljni pupoljak. Gornje grane ostavljaju se da nesmetano rastu jer svaki rez na bočnu grančicu, dovešće do stvaranja jače metle koja bi opet trebalo da se koriguje u smislu dovođenja grančica pod ugao od 60 stepeni.
Na ovom stablu, umesto rezidbe u gornjoj zoni, čačkalicama se bočne grane dovode pod navedeni ugao, a centralna grana, tj. provodnica, ostavlja se da raste u visinu. Ne bi trebalo pustiti da previše izraste u visinu jer se tako odlaže brže formiranje rodnih pupoljaka. Ako do kraja leta provodnica izraste više od tri metra, potrebno je da se pri vrhu prelomi rukama, ne makazama. Tako će se u zoni ispod preloma, na samoj provodnici, brže formirati generativni pupoljci, koji bi u narednoj godini mogli dati plodove.
Sve donje grane na stablu, niže od 60 centimetara, moraju da se odrežu jer smetaju prilikom košenja i ostalih radnji. Rezidba šljiva, bilo mladih ili starijih stabala, ipak može da se, posebno u većim voćnjacima, vrši i u zimskom periodu, pre marta ili aprila, jer od februara, koren već počinje da radi, odnosno, da povlači hraniva u stablo. Ako posle rezidbe dođe period sa nižim temperaturama, koren će, bez obzira na rezidbu, da miruje. Rezovi se premažu krečom ili smesom kreča i bakra.
Kod tek posađenih stabala, poželjno je da se stablo skrati u gornjoj zoni, na bočni pupoljak, od marta ili perioda viših temperatura, jer rezidba odmah posle sadnje u jesen ili ranu zimu, u slučaju niskih temperatura, može da dovede do izmrzlosti grančica. Trebalo bi ostaviti voćke da se tokom sezone prilagode spoljašnjim uslovima sredine.
Ono što je najvažnije jeste da se u ovom periodu izvrši prihrana stabala stajnjakom (tri lopate oko stabla, bez naslanjanja stajnjaka na koru debla), a ko radi konvencionalnu proizvodnju, i dve šake NPK đubriva sa više fosfora i kalijuma. Na proleće se, oko stabla dodaju još dve šake.
Tagovi
Autor