Ova se rezidba najčešće obavlja kod mladih voćaka u doba formiranja uzgojnog oblika. Svrha je da se na željenoj visini postigne razgranjavanje.
Vegetacija još uvek nije krenula, voćke miruju, a pred nama su relativno vedri dani kada će dnevna temperatura biti iznad nule što je idealno vreme za radove u voćnjaku i rezidbu stabala. Pritom budite oprezni i u slučaju da niste sigurni kako je obaviti, obratite se stručnoj osobi.
Imajte na umu i staru narodnu koja kaže da ko reže, taj i greši, ali i da još više greši onaj ko nikako ne reže svoje voćke. Treba tu dodati i onu - dva puta meri, jednom seci.
Pritom je važno imati oštar alat kako bi rane brže i bolje zacelele - bilo da se radi o običnim makazama kojima se režu izbojci prečnika do 25 milimetara, pneumatskim makazama za deblje ili pilama za baš debele grane.
Kada prikraćujemo izbojke, tada rezidbu treba obaviti precizno iznad pupoljka, stoji u knjizi Opšte voćarstvo autora prof.dr.sc. Ive Miljkovića.
Presek mora da bude što pravilniji i što manji, a kako se prikraćuju jednogodišnji izbojci, prikazao je Miljković na donjoj slici gde je prvi (a) crtež pravilan presek dok su ostali nestručno izvedeni.
Ova se rezidba najčešće obavlja kod mladih voćaka u doba formiranja uzgojnog oblika. Svrha je da se na željenoj visini postigne razgranjavanje. Zavisno od intentziteta prikraćivanja, odnosno visini na kojoj se to radi, imaćemo različito razgranavanje, dužinu porasta i broj mladara.
U slučaju da ga ne prikratimo, mladari će da se razviju iz pupoljaka u njegovom vršnom delu, a dužina će da bude veća pri vrhu.
Dakle, snaga rasta uvek je u vrhovima. U slučaju da ne obavimo rezidbu, razviće se najduži ogranci iz vršnih pupoljaka, sve kraći prema bazi, a u samoj osnovi oni se neće niti probuditi. Svako jače prikraćivanje zapravo budi pupoljke u samoj bazi izbojka.
Na razgranavanje može da se utiče i povijanjem izbojka u različiti položaj. Oni koji rastu uspravno, imaju jače naglašen vegetativni rast od povijenih. Na onima koji su jače povijeni je povećano zametanje cvetnih pupoljaka i rodnost.
U slučaju da preteramo u povijanju, voćka će brže da se iscrpi jer se neće razviti dovoljno obrastajućih izbojaka koji nose više lišća i koji su potrebni za skupljanje hranljivih materija (ugljenih hidrata), napominje Miljković uz zaključak kako se ova radnja mora sprovoditi umereno i svrsishodno, zavisno od bujnosti voćke.
U samoj krošnji izbojci često zauzimaju različit položaj pa je i njihovo razgranavanje različito.
Na njihov rast može da se utiče i urezivanjem. Ako se iznad izbojka napravi rez i prekine oticanje hraniva uzlaznim tokom, onda on dobije više hrane od koje se razviju bočni mladari ili izbojci. Ako se to učini ispod njega, smanjuje mu se doticanje hraniva u proleće zbog čega zaostaje u rastu što može da se vidi u donjoj slici.
Profesor Miljković ističe kako je to vrlo važno znati jer se ravnoteža između rasta i rodnosti bazira na poznavanju snage rasta i razgranavanja izbojaka. Dužina prirasta jednogodišnjih, njihov položaj u krošnji i razgranavanje osnovni su pokazatelji da li je potrebno poboljšati rez.
Kaže kako je nekada prevladavala praksa da se stablo puno reže i to ne samo kako bi se proredili suvišni delovi krošnje nego i da se prikrate izbojci. Time se podržavala velika bujnost stabala, ali se pritom nisu dovoljno zametali cvetni pupoljci zbog čega je rodnost bila slabija.
Kako pravilno obaviti rezidbu voćki - na šta posebno paziti?
Izbegavanjem velikog prikraćivanja, posebno kod mladih voćaka odlaže se njihovo ulaženje u doba rodnosti, a preporučuje se samo prikraćivanje i proređivanje izbojaka koji su starno višak dok se ostali usmeravaju ili povijaju u odgovarajući položaj. Na onima koji su uspravnog rasta ređe se i manje zameću cvetni pupoljci.
U slučaju da se oni prejako poviju u lukove, zbog sporijeg proticanja i dužeg zadržavanja hraniva na takvim mestima, svojevrsnim krivinama, s gornje strane razviju dugi nerodni izbojci koji su zapravo slični mlazovima, odnosno granama vodopijama što je nepovoljno za održavanje dobra rasta, rodnosti i zdravstvenog stanja stabala.
Tagovi
Autorka