Što je nadmorska visina viša, voćne vrste manje izmrzavaju i manje je problema sa prolećnim mrazevima, a što se spuštamo niže u doline i u ravnicu postoji sve veći rizik od mrazeva i tu ne možemo da gajimo voćne vrste koje rano cvetaju, objasnio je Nenad Magazin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.
Na rejonizaciju u voćarstvu u našoj zemlji, najviše su uticale niske temperature koje su i najveći faktor rizika, mišljenja je Nenad Magazin sa Departmana za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Na višim terenima u hladnim noćima dolazi do snižavanja temperature, hladan vazduh je teži, pada u doline i u ravnici, a više temperature ostaju na višim nadmorskim visinama.
"Što je nadmorska visina viša, voćne vrste manje izmrzavaju i manje je problema sa prolećnim mrazevima tako da sa tog stanovišta, što se spuštamo niže u doline i u ravnicu postoji sve veći rizik od mrazeva i tu ne možemo da gajimo voćne vrste koje rano cvetaju", objasnio je Magazin.
Najosetljivije voćne vrste u Srbiji su one koštičave i to kajsija, breskva, trešnja. Od jagodastih voćnih vrsta jagoda je osetljiva, jer je pri zemlji, iako nikada ne izmrzne u potpunosti jer ima dugo i razvučeno cvetanje. Kod jabučastih voćnih vrsta osetljive su neke sorte kruške. Postoje razlike i unutar sorti jedne voćne vrste. Pojedine sorte su osetljivije kao što je ajdared u odnosu na druge sorte jabuke.
Napominje i da je jabuka najotpornija i najadekvatnija za sadnju u nizijskim oblastima, a osim nje, naglašava naš sagovornik, u ravnici je preporučljivo podizati zasade oblačinske višnje i stenlej šljive.
"To su voćne vrste koje su se najviše odomaćile u ravničarskim delovima Vojvodine upravo zbog toga što najmanje izmrzavaju. Ne znači da uopšte ne izmrzavaju, ali druge voćne vrste više izmrzavaju od njih u tim uslovima".
Nenad Magazin kaže da ne treba da iznenadi ukoliko ponekad dođe do izmrzavanja otpornih voćarskih kultura, kao što je prošle godine bio slučaj sa jabukom.
"Jabuka je dominantna u Vojvodini, zato što je najmanje osetljiva na mrazeve zahvaljujući tome što dugo i razvučeno cveta. Međutim, 2019. je izmrzla više od kajsije, ali je to bilo tako, jer je kajsija ranije cvetala kada nije bilo mrazeva i kad su mrazevi došli kajsija je imala već formirane plodove koji su mogli da izdrže te niske temperature, ali cvetovi i pupoljci jabuke to nisu mogli", kaže Magazin i dodaje da su ostale voćne vrste pogodnije za sadnju na višim nadmorskim visinama.
Iako jesenja sadnja obezbeđuje sigurnije ukorenjavanje voćaka, postoji opasnost od različitih spoljašnjih negativnih faktora u periodu zimskog mirovanja.
"Pre svega se to odnosi na klimatske uslove bilo da je to oštra zima ili suprotno od toga - stalan topao vetar kao što je bilo ove zime. Rizici koje jesenja sadnja nosi sa sobom su i isušivanje u toku zime, glodari, pa i krađa sadnica. Voćkama odgovara jer će se bolje ukoreniti, ali zbog ovih rizika nije preporučljiva jesenja sadnja."
Voće koje se sadi u proleće teže se prima i ukorenjava, ali je manja opasnost od pomenutih faktora. Magazin voćarima preporučuje da se više okrenu prolećnoj sadnji uz napomenu da obavezno koriste navodnjavanje. Zasade bi trebalo podignuti što ranije u proleće, a bilo bi poželjno da su sadnice iz hladnjače, a ne iz rasadnika.
"Ne mogu se uzeti sadnice iz rasadnika gde su već počele sa vegetacijom, da se posade i ne zaliju dobro i da se očekuje dobar rezultat. To ne može. Ako imate prolećnu sadnju, a kasnite sa sadnjom, preduzeli ste mere da se sadnice ne osuše i navodnjavali ste ih, morate ih prekratiti i to često i previše. To je preporučljivo kako bi se dobro primile", ukazuje Magazin.
Kako kaže, iskusni voćari uglavnom i znaju gde je najbolje podignuti zasade određenog voća i upućeni su u sam način podizanja zasada. Najviše greše, objašnjava, oni koji tek ulaze u voćarstvo. S toga, veoma je važno znati ne samo koji je teren pogodan za koju voćnu vrstu, kada treba podizati zasade, već i kako pripremiti zemljište za sadnju voća.
"Pre podizanja zasada potrebno je uraditi analizu zemljišta, za većinu voćnih vrsta se radi hemijska analiza, uvek je dobro uraditi ako je moguće analizu mehaničkog sastava i u nekim slučajevima preporučujemo i da se uradi takozvana biološka analiza."
Hemijska analiza podrazumeva analizu hemijskog sastava zemljišta u toku koje mogu da se utvrde osnovni parametri odnosno sadržaji lako pristupačnog fosfora, kalijuma, koliko procenata ima humusa, koja je pH vrednost zemljišta i to je prva smernica kojom voćari treba da se vode u odlučivanju koju će voćnu vrstu uzgajati. Osim analize zemljišta, neophodno je da se proizvođači konsultuju sa stručnjacima i da po njihovim sugestijama i savetima postupe u odabiru voćne vrste.
"Posle analize zemljišta pristupa se obradi zemljišta u smislu da se zemljište pripremi za sadnju. Pre nego što se posadi voćnjak, tu je neka druga kultura koja mora da se skine i mora da se pristupi nekim operacijama u voćarstvu koje podrazumevaju podrivanje kojim razrivamo zemljište do dubine od 60 do 70 cm, onda se pristupa oranju i friziranju zemljišta da taj površinski sloj dubine 30 do 40 cm, na kom će se saditi, bude dobro usitnjen", objašnjava Magazin.
Proces koji sledi podrazumeva kopanje rupa, a naš sagovornik preporučuje da se redovi u voćnjaku obeleže uz pomoć geometra, kao i da se sadna mesta vidno označe i to krečom u prahu, brašnom, farbom ili zategnutom žicom ili kanapom. Magazin napominje i da se sa pripremom zemljišta mora početi u toku leta da bi se ono moglo pripremiti na vreme za sadnju.
Tagovi
Autorka