Savet, ako se ozbiljnije kreće u podizanje zasada, jeste da se najpre uradi analiza zemljišta, a zatim đubrenje. Na prvom mestu bitno je da sadnica nije oštećena, da koren ima dosta žilica, a pokazatelj kvaliteta su i takozvane prevremene grančice.
Jesen je period kada se podižu novi zasadi voća. Stručnjaci kažu da je tada najbolje posaditi novu biljku jer se zbog dovoljno vlage u zemljištu bolje razvija korenov istem. Ipak, ukoliko nema dovoljno vlage, savet je i da se sačekaju povoljniji uslovi. Druga važna stavka je izbor kvalitetnog sadnog materijala.
Na području Valjeva sadnice voća mogu se nabaviti u šest rasadnika. U pet rasadnika, voćari mogu nabaviti samo koštičavo voće, u dva i jabučasto, a samo u jednom rasadniku prodaju se sadnice maline. Poljoprivredna savetodavna i stručna služba Valjevo već drugu godinu za redom obavlja kontrolu sadnog materijala.
Porast interesovanja za određenu voćnu vrstu uglavnom zavisi od tržišta, odnosno, šta od voća u toj ili prethodnoj godini ima dobru cenu, kaže Srđan Stanojlović, stručni saradnik iz ove Poljoprivredne službe.
Pre sadnje voća u jesen uradite analizu zemljišta i pravilno đubrenje
"Nas pozivaju da damo savet za ono voće koje ima dobru cenu. Interesovanje za malinu i kupinu je tako od godine do godine, u zavisnosti kakve su bile otkupne cene. Za šljivu ima konstantnog interesovnja, a drago nam je i da se podižu novi zasadi vinograda. Savet za one koji žele da podignu zasad jabučastog voća je da se jave na vreme kako bi se sprečila pojava bakteriozne plamenjače, a to je menjanjem tehnologije uzgoja", navodi Stanojlović i naglašava da svi oni koji žele da gaje jabuku, krušku ili dunju, treba da se jave pre podizanja zasada, da dobiju savete šta preventivno da urade, a ne kada zasada počinje da propadaju.
Poljoprivredna škola sa Domom učenika Valjevo ima svoj rasadnik, o kom podaci govore da je postojao i pre stotinak godina, čak i pre nego što je formirana škola. Danas je to moderan rasadnik na kome se koriste savremene tehnologije, a asortiment je prilagođen potražnji.
Najveća potražnja u valjevskom kraju je i dalje za sadnicama šljive. Na školskoj ekonomiji uzgajaju se tri asortimenta stenlej, čačanska rodna i čačanska lepotica, a razlog je ne samo potražnja, nego što su se ove sorte u potpunosti adaptirale na agroekološke uslove koji su na ovom području.
Sadni materijal mora biti kvalitetan bez obzira da li se podiže zasad ili se kupuje za dvorište. Pored šljive, u rasadniku se mogu naći i sadnice trešnje, marele, kajsije, badem, ali jabuke, kruške i mušmule.
Stara narodna izreka kaže da je bolje u novembru, nego u decembru zasaditi voće, ali stručnjaci napominju da ni do aprila nije kasno. Ipak, savet je da ako se ozbiljnije kreće u podizanje zasada, najpre treba da se uradi analiza zemljišta, zatim sledi đubrenje. Budući voćari treba da znaju da su zemljišta u valjevskom kraju do dubine od oko 30 do 40 centimetara nepropusna, pa se mora odraditi podrivanje. Potom sledi duboko oranje i fina priprema za sadnju.
Sadnja trešnje u sred Banata zbog velikog variranja cena žitarica?
Savet za one koji bi da u dvorištu posadne voćku je da najpre iskopaju jamu dubine 50 cm i 60 do 70 cm široku. Kada se postavi sadnica u jamu, koren treba prekriti sitnom zemljom, pođubriti stajnjakom i dodati NPK. Sadnicu treba potom zaliti i velika je verovatnoća da će se ona primiti. Često je i dilema koju sortu odabrati, a preporuka je da se posade dve ili tri različite sorte sadnica koje imaju različito vreme zrenja.
Na prvom mestu bitno je da sadnica nije oštećena, da koren ima dosta žilica, a pokazatelj kvaliteta su i takozvane prevremene grančice. To znači da sadnica koja se kupi već poseduje pet do osam grančica. Takva sadnica ima dobar porast u prvoj godini.
Za koju god voćnu vrstu da se poljoprivrednici odluče, ako imaju registrovano poljoprivredno gazdinstvo, mogu konkurisati i za podsticajna sredstava.
Tagovi
Autorka