Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izbori 2020 Srbija
  • 01.06.2020. 13:00

Koalicija SPS i JS: Uređenje tržišta kroz udruživanje i zakonsku regulativu

Važna pretpostavka unapređenja domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda je udruživanje, osnivanje zadruga, klastera, proizvođačkih grupa i organizacija. Drugi važan uslov za unapređenje domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda je donošenje Zakona kojim bi se propisao pravni okvir za njegovo uređenje, smatra Koalicija Ivica Dačić - SPS i JS.

Foto: Facebook/Socijalistička partija Srbije
  • 315
  • 15
  • 0

Tokom političke kampanje za parlamentarne izbore u Srbiji, Agroklub će objavljivati serijal tekstova o strankama i koalicijama kandidatima, putem kojih bi svaka kroz naša pitanja predstavila svoj program u vezi sa poljoprivredom Srbije. U nastavku teksta, možete pročitati kako o poljoprivrednim aktuelnostima razmišlja Koalicija Ivica Dačić - Socijalistička partija Srbije i Jedinstvena Srbija - Dragan Marković Palma.

1. Koje današnje izazove srpske poljoprivrede biste označili kao najveće?

Najveći izazovi srpske poljoprivrede danas su da obezbedi sigurnu i stabilnu proizvodnju uz kontuirani rast obima proizvodnje - pre svega, prehrambena sigurnost naših građana, ali i značajno uvećao izvozni potencijal naše poljoprivrede. Ako se ima u vidu da je poljoprivreda jedina grana privrede naše zemlje koja godinama unazad obezbeđuje suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni i da je prosečan godišnji suficit u proteklom petogodišnjem periodu bio oko 1,2 milijarde evra, a da su, pri tom, naši resursi samo delimično iskorišćeni, jasno je da je pred srpskim agrarom veliki izazov - uvećanje obima proizvodnje.

Očekivanja društva su da srpska poljoprivreda bude prepoznata i na našem i na inostranom tržištu po visokokvalitetnim proizvodima i zbog toga, poseban izazov je znatno jače povezivanje i sinergija proizvodnje, nauke i struke

Povezanost nauke i poljoprivrede u Srbiji mora biti veća

U tom smislu izuzetno je važno da naši inženjeri i naučni radnici iz oblasti poljoprivrede budu znatno više uključeni u dostizanju postavljenih ciljeva. Uz navedene, najvažnije, ne manje važan izazov je razvoj i unapređenja sektora poljoprivrede, ali uz odgovoran odnos prema prirodni resursima kroz njihovu zaštitu i održivo korišćenje u skladu sa Kodeksom dobre poljoprivrene  prakse i principima zaštite i očuvanje životne sredine.

Kvantitet, kvalitet i kontinuitet

2. Šta vidite kao najvažnije strateške ciljeve poljoprivrede Srbije?

Najvažniji strateški ciljevi poljoprivrede Srbije jasno su definisani Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014 - 2024 godina, koju je usvojila Vlada RSrbije, 2014. godine. Među postavljenim ciljevima, svakako, najvažniji su: rast proizvodnje i stabilnost dohotka proizvođača, rast konkurentnosti, tehničko-tehnološko unapređenje sektora, unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima, kao i sve drugo što će podstaći rast i unapređenje naše poljoprivredne proizvodnje. 

Kada govorimo o rastu ili povećanju obima proizvodnje, posebno, treba imati u vidu da je jedan od strateških ciljeva projektvovan u skladu sa otvaranjem velikih i izuzetno važnih tržišta za plasman naših poljoprivrednih proizvoda, kao što je tržište Evropske unije, Ruske Federacije i Kine. Upravo zbog toga je važno dostizanje cilja koji smo nazvali 3K srpske poljoprivrede: KVANTITET, KVALITET I KONTINUITET.

Za krajnje rezultate potrebna određena distanca

3. Kako biste ocenili mandat ministra Nedimovića?

Reforma poljoprivrednog sektora započeta 2012. godine, donošenjem tada sasvim novog zakona, Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, nastavljena je i u mandatu  ministra Nedimovića. Reformski procesi u protekle četiri godine, bili su u skladu sa strateškim i planskim dokumentima, a krajnji rezultati, obzirom na prirodu ovog sektora, ne mogu se videti odmah, već je potrebno i vreme i određena distanca.

4. Kako bi ste ocenili program mera pomoći u poljoprivredi: novčana pomoć i finansijska podrška poljoprivrednim gazdinstvima? 

Budući da je poljoprivreda izuzetno dinamičan sektor, to je neophodno kontinuirano praćenje efekata subvencionisanih mera za sprovođenje agrarne polititke. Tako da, uvek postoji mogućnost da se neke mere, koje nisu dale očekivane rezultate, zamene drugim efikasnijim, odnosno merama koje bi opravdale njihovo uvođenje.

Počela isplata novčane pomoći za ugrožene poljoprivrednike

Ovo iz razloga, jer obaveza je da se sredstva agrarnog budžeta koriste na krajnje racionalan i odgovoran način, da budu pravično raspoređena među korisnicima i da svaki dinar iz ovog budžeta bude potrošen u svrhu za koju je i opredeljen.

5. Šta vidite kao najveći izvozni potencijal srpske poljoprivrede?

Najveći izvozni potencijal srpske poljoprivrede su voće i žitarice. To je ono što je bilo aktuelno i u nekoliko prethodnih godina, jer podsetimo se da je prosečno učešće voća u vrednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda oko 17 odsto, a žitarica oko 15 odsto. Interesantno je da je na primer, 2018. godine vrednost izvoza maline bila 190 miliona evra, kukuruza 172 miliona, pšenice 162, a na primer, jabuka 84 miliona evra.

Male površine pod orahom, ali moguć izvoz?

Ono što je takođe važno, to je da u izvozu još uvek u značajnoj meri (oko 72 odsto) učestvuju primarni poljoprivredni proizvodi i to je ono što je potrebno menjati. Potrebna je snažana podrška izgradnji novih i obnovi postojećih prerađivačkih kapaciteta kako bi izvoz sirovina, u narednim godinama, što je moguće više, bio zamenjen izvozom gotovih proizvoda. 

U stočarstvu nema brzih i jeftinih rešenja

6. Da li biste neku od grana agrara subevencionisali više od ostalih - koju i zašto?

Posebna i veća ulaganja, uz niz i drugih mera za unapređenje, neophodna su za oporavak našeg stočarstva. To je izuzetno važno iz više razloga. Pre svega, zato što nema uspešne poljoprivrede bez razvijene stočarske proizvodnje. Veća ulaganja u stočarsku proizvodnju, potrebna su jer je ovo izuzetno osetljiva grana poljoprivrede, sa dugim generacijskim intervalom gajenih životinja, zbog čega su za njen oporavak potrebni i vreme i znanje i predan rad, ali i  značajna ulaganja kroz nove investicije i posebno kreirane mere subvencionisanja i podsticaja.

Drugim rečima, u stočarstvu nema brzih i jeftinih, a dobrih i održivih rešenja

Šta smo najviše uvozili tokom marta i da li je naše tržište zaista stabilno?

Srbija uz, sve svoje potencijale i mogućnosti za razvoj stočarstva, sve više uvozi meso za podmirenje potreba domaće potrošnje. 

Potreban Zakon koji bi uredio tržište

7. Kako biste unapredili domaće tržište poljoprivrednih proizvoda? 

Važna pretpostavka unapređenja domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda je udruživanje, osnivanje zadruga, klastera, proizvođačkih grupa i organizacija. Sa aspekta samih proizvođača, udruženi poljoprivrednici su konkurentniji, imaju manje toškove skladištenja i daleko veću pregovaračku moć i prepoznatljivost na tržištu. 

Drugi važan uslov za unapređenje domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda je donošenje Zakona kojim bi se propisao pravni okvir za njegovo uređenje. To praktično znači da je neophodna zakonska regulativa za važna pitanja kao što su sprovođenje intervencija na tržištu ukoliko se ukaže potreba za tim, zatim, pitanja organizovanja poljoprivrednih proizvođača, kao i pitanja praćenja cena poljoprivrednih proizvoda i uspostavljanja standarda za stavljanje određenih poljoprivrednih proizvoda na tržište i slično. 

8. Otvaranjem Srbije prema EU smanjuje se mogućnost zaštite domaćih proizvođača, a evropska roba iz uvoza puni police trgovačkih lanaca. Koje je Vaše mišljenje - kako tu treba da se postavimo? Da li je domaći proizvođač dovoljno konkurentan za tu utakmicu?

Srbija je 2008. potpisala SSP sporazum, kojim je između ostalog, prihvatila potpunu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima već od 2014. godine. Taj rok, ispostavilo se, bio je izuzetno kratak, tj. nedovoljan za pripremu srpskog agrara za otvorenu tržišnu utakmicu sa proizvođačima iz zemalja EU, čija proizvodnja je, uz to, i visokosubvencionisana. Jasno je da domaći proizvođači nisu bili dovoljno konkurentni i da je država brojnim merama morala da interveniše u proteklim godinama kako bi poziciju domaćeg poljoprivrednog proizvođača, koliko je to bilo moguće, učinila povoljnijom. 

Na raspolaganju krediti od šest do 18 miliona dinara

S toga, naša obaveza je da kroz konkretne mere i snažnu finansijsku podršku države, ne samo kroz subvencije već i uz povoljne kreditne linije osigurmo nove investicije u objekte i opremu, u stočni fond, u nove zasade voća, u mere adaptacije na izmenjene klimatske uslove.

Za oporavak sela - multisektorski pristup

9. Mnoga sela se prazne, depopulacija sela je sve češća pojava. Šta predlažete, šta treba preduzeti da bi se to sprečilo? Na koji način biste zadržali mlade na selu ili dodatno privukli?

Jasno je da je ovaj problem komplekasan i tiče se više sektora privrednog i društvenog života, te i sami pokušaji zaustavljanja negativnih trendova i početka rešavanja nagomilanih problema koji ugrožavaju opstanak i preostalih naših sela zahtevaju multisektorski pristup. U tom smislu, izuzetno je dobro to što je pre godinu dana formiran Nacionalni tim za preporod srpskog sela.

Jasno je da su izuzetno važni konkretni programi i planovi za unapređenje uslova za život na selu, kao što su su na primer, uređenje i razvoj infrastrukture, puteva, vodovoda, elektro mreža, telefonskih i internet priključaka. Ove programe treba da prate akcioni planovi za njihovo sprovođenje, ali i programi iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kvalitetnim programima treba motivisati, pre svega, mlade da ostaju ili se vraćaju na selo, na svoju dedovinu, da budu svoji na svome.

Restorani organske hrane su korak dalje?

Uz to, podrška nauke i struke u kreiranju i sprovođenju atraktvnih i isplativih projekata u poljoprivredi, kao što su na primer organska proizvodnja i ekoturizam, za mnoga naša sela i mlade koji ostaju da žive i rade u njima, važna su karika rešenja višedecenijskog problema.

10. Kako ocenjujete sistem konkursa i isplate poljoprivrednih subvencija? Da li imate i koje predloge za poboljšanje?

Činjenica je da su administrativni kapaciteti Uprave za agrarna plaćanja ograničeni, a sa druge strane veliki je broj poljoprivrednih gazdinstava koja su u sistemu subvencionisanja i uz to veliki je broj mera za koje mogu da apliciraju, te zbog tog disbalansa neretko dolazi i do zastoja u isplati subvencija. Stoga, izuzetno je važno, u narednom periodu, posebnu pažnju posvetiti jačanju administrativnih kapaciteta, kao i modernizaciji ovog sektora, pre svega, kroz uvođenje savremenih softverskih programa za efikasnije, brže i preciznije obrade podnetih zahteva, kao i blagovremenu isplatu odobrenih subvencija, regresa, premija i drugih podsticaja iz agrarnog budžeta.

 

Odgovore dala profesor doktor Snežana Bogosavljević Bošković

Na naslovnoj fotografiji lider SPS-a Ivica Dačić


Tagovi

Izbori 2020 Srbija Socijalistička partija Srbije Jedinstvena Srbija Ivica Dačić Subvencije Agrarna politika Poljoprivreda Srbije Tržište


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...