Muži prethodi priprema; kravi se čisti, pere i dezinfikuje celo vime i sise, potom se oni suše i brišu. Zaprljanost vimena je najčešći uzrok kontaminiranog mleka.
Ideal svakog stočara koji se bavi mlečnim govedarstvom je da proizvede mleko ekstra kvaliteta, sa prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih ćelija. Na kvalitet sirovog mleka utiču genetski potencijal grla, ishrana, zdravlje grla, mikroklimat u objektima, kvalitet i higijena opreme, a naročito higijena kompletnog procesa muže, na šta proizvođač utiče u velikoj meri.
Standardi u proizvodnji sirovog mleka su definisani direktivama Evropske komisije. Sve zemlje članice su obavezne da u prometu mleka primenjuju ove standarde, koji će se uskoro morati sprovoditi i u Srbiji. Primena ovih standarda zahteva potpuno novu organizaciju u domaćoj proizvodnji što će iziskivati novac i vreme. Mlekare ne bi trebalo samo finansijski da primoravaju proizvođače da obezbede odgovarajući kvalitet mleka, već da uz pomoć stručnih službi unaprede farmsko držanje kod svojih kooperanata, a dodatnim finansijskim garancijama omoguće nabavku opreme za mužu i rashladnih uređaja.
Standardi EU za kvalitet mleka:
Stočarske farme za vreme korone: Hrane dovoljno, veterinar dostupan 24/7
Trenutno, prema članu 20. Pravilnika o kvalitetu sirovog mleka, na osnovu rezultata ispitivanja kvaliteta sirovog mleka u ovlašćenoj laboratoriji kravlje sirovo mleko se, u zavisnosti od broja organizama, razvrstava na:
Muži prethodi priprema; kravi se čisti, pere i dezinfikuje celo vime i sise, potom se oni suše i brišu. Zaprljanost vimena je najčešći uzrok kontaminiranog mleka. Održavanje čistoće vimena biće lakše ukoliko je ono manje obraslo dlakama, zato se preporučuje redovno šišanje dlaka na vimenu, butovima, trbuhu i repu.
Preporučuje se, takođe, kontrola na mastitis (upalu vimena) hemijskim agensima, takozvani CMT (California mastitis test). On podrazumeva da se mleko iz svake četvrti izmuze izmuze u posebnu posudu, te mu se dodaje reagens koji menja boju od blago roze do tamno ljubičaste u zavisnosti od stepena kiselosti, odnosno zaraženosti sisnih četvrti mastitisom.
Vime se mora oprati toplom vodom s blagim sredstvom za pranje i dezinfekciju. Temperatura vode treba da je 35-40°C. Prevruća ili hladna voda izaziva stres i smanjuje količinu mleka. Pranje vimena može se izvoditi tušem, sunđerom, krpom, vlažnim papirnim ubrusima. Pitanje je da li treba prati vime samo kada je vizuelno vidljivo da je zaprljano i da li treba prati celo vime ili samo sise i regije oko sise.
Vime se nakon pranja i sušenja dezinfikuje vodenim rastvorom dezinficijensa koja deluju veoma kratko (recimo: 2-4 g/dm3 NaClO + 25 g NaCl, pH 7) i potom skida papirnim ubrusima. Mužu ne početi dok vime ne bude suvo. Mokro vime se ne ostavlja da se osuši samo od sebe, već ga treba brisati suvom krpom ili papirnim ubrusima.
Važno je da se sise očiste pre muže kako od vidljive prljavštine (feces, prostirka, blato ili ostaci dezinficijensa koji su korišteni posle prethodne muže), tako i od bakterija koje mogu kontaminirati mleko. Istraživanje koje je sprovela Agencija za bezbednost hrane (Food Standards Agency - FSA) je pokazalo da je broj bakterija na sisama nije uvek direktno vezan sa vidljivim nečistoćama, već da sve krave moraju biti podvrgnute propisanoj proceduri za dezinfekciju, dakle, ne samo krave sa vidljivo zaprljanim sisama/vimenima.
Temeljno pranje mora biti praćeno brisanjem dezinfekcionim peškirima koji su natopljeni sredstvima za dezinfekciju ili tretiranjem sa nekim od dozvoljenih sredstava za potapanje pre muže, koje mora biti efikasno uklonjeno pre stavljanja muznih garnitura.
Neophodno je stalno pranje, čišćenje i dezinfekciju prostora, a posebno muznih aparata, laktofriza i cisterni. Iako je praktično nemoguće u potpunosti ukloniti sve depozite mleka i nečistoća sa opreme za mužu, primena definisanih, pa i jednostavnih procedura za čišćenje i dezinfekciju će, uz malo napora i troškova, održavati opremu vizuelno čistom i, što je bitnije, sa niskim/prihvatljivim brojem mikroorganizama.
Broj mikroorganizama u mleku smanjuje se samo dobrom higijenom
Kako krave dele prostor i opremu za mužu, one takođe dele i patogene. Kontaminirana oprema za mužu je tada vektor za prenošenje zaraze sa obolelih na zdrave sisne četvrti ili sa obolelih na zdrave krave.
Takođe, bitna je smirenost muzača i blag postupak sa životinjama (ne galamiti, ne tući životinje). Sam postupak muže mora da traje neprekidno pet do osam minuta (u toku izlučivanja oksitocina). Nakon muže trebalo bi svaku sisu umočiti u rastvor dezinficijesa ili ih poprskati dezinfekcionim sredstvom. Ovo sprečava prodiranje mikroorganizama u sisni kanal u periodu između dve muže.
Period između dve muže je kritičan za prodor mikroorganizama i razvoj patološkog procesa u mlečnoj žlezdi. Sisni kanal je neposredno nakon muže opušten i delimično otvoren, te postoji mogućnost prodora mikroorganizama iz spoljne sredine. Da bi se to sprečilo potrebno je sise odmah nakon muže dezinfikovati sredstvom koje ima sposobnost zatvaranja sisnog otvora.
Tagovi
Autor