Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Infekcije voća
  • 18.04.2019. 12:00

Kako sprečiti monilioze koštičavog voća

Monilioze se javljaju na svim vrstama koštičavog voća, u dva različita oblika. Prvi je kroz sušenje mladih grana sa cvetovima (Monilia laxa) a drugi vid je kroz trulež plodova (Monilia fructigena). U suzbijanju ovih bolesti veoma je važna mera uklanjanje i uništavanje izvora zaraze, a to su osušene grančice i mumificirani plodovi.

Foto: Bigstockphoto/Stockcentral
  • 1.176
  • 75
  • 0

Monilioze se javljaju na svim vrstama koštičavog voća, u dva različita oblika. Prvi je kroz sušenje mladih grana sa cvetovima (Monilia laxa) a drugi vid je kroz trulež plodova (Monilia fructigena).

Kod sušenja mladara sa cvetovima, prvi simptomi manifestuju se nakon cvetanja, u vidu nagle promene boje cvetova, koji postaju mrko sivi, suše se i propadaju, kako navode u Poljoprivrednoj službi Vojvodine. Simptomi su slični oštećenjima od mraza, ali kada je u pitanju negativni uticaj niskih temperatura, suše se svi cvetovi, a kod infekcija ovom gljivom suše se cvetovi na pojedinim grančicama.

Koje forme gljive su prouzrokovači bolesti

Kod jabučastih vrsta voća (poput jabuke ili kruške na primer), monilioza se javlja samo kao prouzrokovač truleži ploda, a u retkim i izuzetnim slučajevima i kao sušenje mladara za vreme cvetanja. (Na dunji se javlja baš za tu vrstu specifična - Monilia linhartiana). Sve su ovo nazivi konidijskih formi prouzrokovača bolesti. Precizne plodne forme ili apotecije, javljaju se vrlo retko i u tom slučaju nazivi prouzrokovača bolesti su Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.

Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvet još uvek zatvoren, ali i kasnije kada se plodovi zametnu. Za to ipak moraju vladati posebni uslovi i oni su retki dok je infekcija preko cveta najčešća. 

Monilia laxa napada pretežno koštičavo voće. Najčešće se javlja na višnji i breskvi. Monilia fructigena napada jabučasto voće (jabuku i krušku), ali isto tako i višnju, kajsiju, breskvu. Kod koštičavog voća, simptom sušenja mladara sa cvetovima (Monilia laxa) posebno je značajan.

Kada je najkritičniji period

Duži kišni period u proleće omogućava formiranje organa za razmnožavanje gljive monilie, zatim njihovo rasejavanje, klijanje i zaražavanje cvetova i grančica. Oštećenja na plodovima od insekata, ožeglina nastalih od sunca ili hemikalija i drugih faktora doprinose intenzivnijoj zarazi.

Ako su suvi i povoljni uslovi za vreme cvetanja i ne dolazi do zaraze te godine, nema sušenja mladra. Međutim, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog perioda više godina za vreme cvetanja, stradaju mladari i voćka polako slabi i suši se. To se najčešće događa kod breskve, kajsije i višnje, a znatno slabije izraženo je kod trešnje i šljive.

Bakterijski rak koštičavog voća

Najkritičnija faza razvoja koštičavog voća za infekciju ovom gljivom  je cvetanje, a ukoliko ga prati vlažno (relativna vlažnost vazduha preko 85%) i prohladno vreme, bolest je izuzetno izražena i destruktivna.

 Kada voće prođe fazu cvatanja i plodovi malo narastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladar. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije, ali posledica je samo trulež ploda. Od takve infekcije nastaju mumije

Zaraženi plodovi bivaju zahvaćeni u fazi zrenja, transporta i čuvanja. Na pokožici ploda javlja se mrka okrugla pega u početku, koja se kasnije širi. Ubrzo čitav plod počinje da truli, smežura se i postaje čvrst, tzv. mumificirani plod.

 Širenju bolesti značajno doprinose i mehanička oštećenja plodova od leda, ili oštećenja od insekata. Parazit prezimljava u plodovima, mumijama, iz kojih se kod povoljnih uslova u sledećoj godini oslobađa i zarazi cvetove.

Šta je važno kod suzbijanja

U suzbijanju ovih bolesti veoma je važna mera uklanjanje i uništavanje izvora zaraze, a to su osušene grančice i mumificirani plodovi. Kada je o preventivi reč (prvi deo zaštite od ove bolesti svakako podrazumeva preventivu), mere koje daju rezultate su pre svega upotreba otpornijih sorti, sakupljanje i uništavanje i svih drugih zaraženih biljnih organa i na kraju potrebno je odstraniti sve suve grančice (trebalo bi odstraniti čak i do 20 cm ispod suvog dela).

Hemijske mere zaštite

Hemijsko uzbijanje prouzrokovača bolesti obavlja se u osetljivim fazama razvoja biljaka domaćina. Broj tretiranja zavisi od vremenskih uslova. To praktično znači da ukolko je proleće prohladno i vlažno, prvi tretman uraditi na početku cvetanja (10% otvorenih cvetova), drugi u fazi punog cvetanja, a po potrebi i u fazi precvetavanja.

Pošto gljiva brzo razvija rezistentnost, potebno je tokom vegetacije vršiti rotaciju aktivnih materija prilikom zaštite voća od ovog patogena. U cilju suzbijnja Monilia laxa koriste se preparati na bazi ciprodinila, prohloraza, boskalida + piraklostrobina, tebukonazola, tiofanat-metila, iprodiona, iprodiona + tiofanat-metila.

Prilikom primene sredstava za zaštitu bilja u fazi punog cvetanja treba napomenuti da u slučaju intenzivne bolesti i nepovoljnih vremenskih uslova (kiša, vlažno vreme) treba u fazi opadanja latica ponoviti tretiranje, pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom.

Ugrožene jabuke i koštičavo voće

Prskanje voća trebalo bi da bude sa bakarnim preparatima u fazi tzv. bubrenja pupoljaka kao prvi oblik zaštite. Preporuka je da to bude sa preparatom Nordox 75 WG. Ovo je standardno prskanje za koštičave voćke.

Uoči cvetanja radi se prskanje klasičnim fungicidima: Dithane DG Neotec, Captan 80 WG, Merpan 50 WP, Polyram DF. U punom cvetanju radi se treće prskanje fungicidima, odnosno, botriticidima: Teldor 500 SC, Signum.

Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum.

Ako je za vreme cvetanja dugotrajan kišovit i vlažan period sa temperaturama iznad 15 stepeni, obavezna je hemijska zaštita fungicidima, dva do tri puta.

Hemijsko tretiranje plodova

Za vreme faze dozrevanja plodova voća, u povoljnim uslovima za zarazu, potrebno je hemijski zaštititi plodove. Izrazito velike zaraze javljaju se, ako nakon dugotrajnog sušnog i toplog perioda, padaju dugo kiše. Tada se na plodu stvaraju sitne pukotine, koje su ulazna mesta za parazita. Takođe veliki broj štetočina može napraviti ovakve pukotine, kao i oštećenja prilikom transporta.

Suzbijanje truleži ploda je indirektno. Ovo znači da je potrebno ukloniti sve faktore koji dovode do rana na plodovima, a koje je čovek u mogoćnosti da odmah uklanja i reaguje. 

Na zaraženim plodovima prezimljava i parazit i takav plod suši se i ima izgled tzv.mumije. Ovakve plodove potrebno je redovno uklanjati i redovno održavati krošnju tokom godine. Mogu se upotrebiti fungicidi kao što su: Teldor (0,1%), Signum (0,056-0,075%), Switch (0,08%), Bellis (0,08%). Veoma je bitno voditi računa o karenci preparata.

Monilia će se javljati uprkos preventivnom delovanju, a u kojoj meri zavisi pre svega od vremenskih uslova te godine i to za vreme faze cvetanja i sazrevanja plodova koštičavog voća.


Izvori

Poljoprivredna savetodavna služba Vojvodine


Tagovi

Faza cvetanja Faza dozrevanja plodova Preventivne mere Monilia Sušenje mladara Trulež ploda


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.