Visoke temperature u septembru i oktobru mogu biti vrlo opasne za koštičave voćke, naročito šljivu i breskvu. Najčešća bolest u ovom periodu koja se mora stalno pratiti je bakterijski rak koštičavog voća, destruktivna bolest, koja može da dovede do sušenja i propadanja stabala.
Prouzrokovači bakterijskog raka koštićavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i P. syringae pv. morsprunorum. Osim šljiva i breskvi, bolest napada i višnju, trešnju, kajsiju.
Ovo je bolest na koju voćari moraju da obrate pažnju, naročito poslednjih godina kada, zbog visokih temperatura tokom jeseni i zime, dolazi do čestih smena toplog i hladnog vremena, što dovodi do širenja i skupljanja kore debla, a na kraju i njenog pucanja. To se događa zbog aktivnosti kambijuma, tvornog biljnog tkiva. Nakon pucanja kore dolazi do prodora bakterije i širenja u unutrašnjost stabla, zbog čega provodni sudovi debla dobijaju mrku boju, što se najbolje vidi kada se odstrani površinski sloj kore.
Bakterije u stabla prodiru i preko rana ili ožiljaka nastalih nakon opadanja lista, zatim pupoljaka i cvetova. Na deblu i granama pojavljuju se nekrotične pege, najčešće krajem proleća i početkom leta, koje dobijaju mrkoljubičastu boju, a kad se spoje, naročito kod mlađih stabala, mogu da dovedu do sušenja grana i celih stabala. Napadnuti su i cvetovi, pupoljci, listovi i plodovi, tj. dolazi do sušenja cvetova i pupoljaka kao i šupljikavosti listova koji, na kraju vegetacije, dobijaju mrku boju i ne otpadaju sa grana, dok plodovi postanu ljubičasti i smežurani. Ispod ispucale kore dolazi do nakupljanja beličastih kolonija gljiva i lučenja smole.
Pošto koštičavo voće slabije podnosi niske temperature tokom zime od jabučastog voća, a ranije kreće sa vegetacijom, do češćih zaraza dolazi upravo u tim godinama, kada biljke doživljavaju stres. Bakterijama najviše odgovaraju temperature oko 15°C. Ako se voćari odbrane u proleće, male su šanse da će do širenja bolesti doći tokom leta, jer visoke temperature ne odgovaraju razvoju bakterija. Zato je važno obratiti pažnju i pregledati stabla već od kraja septembra, a naročito u oktobru, koji je posljednjih godina sve topliji.
Biljke su zbunjene. Vreme više odgovara proleću, zbog čega se biljka ne priprema za zimsko mirovanje i ne završava nakupljanje hranjivih materija u korenu. Svjedoci smo da je i ove godine došlo do novog listanja i cvetanja koštičavog voća, naročito šljiva.
Pošto se klima menja i temperature su sve više, potrebno je ranije uraditi krečenje stabala, već u oktobru, jer kreč odbija sunčeve zrake i koliko-toliko usporava kretanje sokova u biljkama. Sigurno će kora manje pucati, a imajući u vidu da je kreč dobar dezinficijens, neće dolaziti do nakupljanja kolonija gljivica na deblima. U manjim dozama kreč se može upotrebiti i za tretman kompletnih stabala da ne bi došlo do paleži pupoljaka.
Zaražene grane moraju da se odstrane, a rezovi premažu kalemarskim voskom ili pastama za zarastanje rana. Osim krečenja, obavezno je izvršiti tretman bakarnim preparatima i to kada počne opadanje listova jer bakterije prodiru i kroz ožiljke nastale na mestu kontakta lisne plojke sa pupom. Drugi tretman obavlja se tokom zime, kada potpuno opadne list i u proleće, pred početak vegetacije.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor