Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stari zanati
  • 31.05.2016. 15:00

Čuvaju grnčarstvo od zaborava!

Porodica Đorđević već skoro čitav jedan vek čuva i neguje jedan od najstarijih zanata-grnčarstvo.

  • 2.077
  • 75
  • 0

Grnčar je jedno od najstarijih čovekovih zanimanja, a grnčarstvo među najstarijim zanatima i danas je važan deo kulturne baštine jednog naroda.

Majstorstvo u izradi grnčarije prenosilo se sa kolena na koleno od praistorije do danas.Tajnu ovog zanata u obrenovačkom kraju, već 88 godina čuva i neguje jedino porodica Đorđević. "Grnčarska radionica Đorđević ima tradiciju od 1927.godine. Osnivač ove radionice je Vojisalav Đorđević, koji je inače stric moga oca.Od 1957.godine ovu radionicu preuzima moj otac, Obrad Đorđević koji je bukvalno do svoje smrti 1990. godine vodio. Od te godine ja preuzimam radionicu i treća sam generacija koja se bavi ovim poslom", ističe Dragan Đorđević, vlasnik grnčarije.

Ova radionica, pripada takozvanoj pirotskoj školi koja nastavlja staru tehnolgiju ručne izrade. Glavni sastojak bez koga se ne može, a koji je bio i ostao osnova u grnčarskom poslu je glina, bila ona žuta ili vatrostalna, svejedno. Od njenog kvaliteta i načina pripreme zavisi dalji proces izrade. "Pripremljena glina se unosi u ovu radionicu i majstori koji rade na točku, u zavisnosti od onoga što prave, prave određene količine gline, kao i određene oblike u zavisnosti namene tih oblika. Zavisi da li će to biti grnčarija koja služi za pripremanje hrane ili vrtna grnčarija koja je potrebna za sređivanje vrtova, domova, od dekorativnih ćupova, do saksija velikih dimenzija", kaže Đorđević.

Inspiracija u starim tehnikama

Stare tehnike grnčarstva
Stare tehnike grnčarstva

Majstori iz ove radionice inspiraciju za svoj rad nalaze u starim grnčarskim tehnikama i proizvodima. Nakon što u njihovim rukama glina dobije odgovarajući, željeni oblik, proizvod odlazi na sušenje. Manji predmeti se suše od sedam do deset dana, dok veći predmeti zahtevaju sušenje do mesec dana. Sušenje se odvija u sušarama ove grnčarije, nakon čega sledi proces pečenja. Biskvitno, odnosno prvo pečenje, se vrši od 12-15 sati u specijalizovanim pećima, zagrejanim drvima.

Za upotrebnu grnčariju potrebno je i dodatno pečenje u električnim pećima, na temperaturi do 1050 stepeni, nakon čega drugi majstor nanosi glazuru. "Na grnčariju se nanose uvozne glazure, koje u sebi ne sadrže štetne sastojke, to su bezolovne glazure koje u sebi nemaju nijedan štetni sastojak.Ti upotrebni predmeti mogu da se koriste slobodno u svim vrstama peći, kao i za mikrotalasne peći", objašnjava naš sagovornik.

Amfore stigle do Londonskog muzeja

Amfore stigle do Londona
Amfore stigle do Londona

Upotrebna, vrtna, i dekorativna grnčarija, uvek je nalazila svoj put do kupca. Veština i stil izrade svrstavaju ovu radionicu u sam vrh proizvođača grnčarskih proizvoda, zato ih ima na svim meridijanima, širom zemljine kugle. Takođe je poznata po izradi amfora, koje su stigle i do londonskog muzeja.

"Mogu reći slobodno da je naša grnčarija začetnik pravljenja amfora na ovim prostorima. Još 1987.godine za potrebe snimanja italijanskog filma "Quo Vadis" mi smo prvi pravili amfore na teritoriji tadašnje Jugoslavije. Potvrda tog kvaliteta jeste i skorašnja izrada amfora za Muzej u Londonu za koji smo napravili oko dvadesetak vrsta različitih amfora, koje se trenutno nalaze u Narodnom muzeju u Novom Sadu, a odatle idu za London", ponosno objašnjava naš domaćin.

Grnčarski zanat je ne samo jedan od najstarijih, već svojevremeno i najzastupljenijih. Danas, nakon mnogo decenija pauze, grnčarski poroizvodi su sve traženiji, a uskoro će i jedan japanski restoran hranu pripremati u proizvodima nastalim upravo u ovoj grnčariji.

Budućnost u rukama naslednika

Poslednjih godinu i po dana, nezaobilazna priča na prostorima Posavine bila velika poplava. Đorđevići su tada pretrpeli veliki gubitak, ali su uz trud i rad uspeli da povrate oko 85% svoje proizvodnje. Iako će trebati još mnogo vremena da se sve vrati na stari nivo, izvesno je da se tradicija neće prekinuti. Grnčarski posao ima ko da nasledi.

"Nadamo se da će mladi majstori, koji rade u radionici, kao i moj sin, koji je trenutno student Pravnog fakulteta, ali se polako zanima i za grnčarski posao, naslediti grnčariju, i da će uz njihovu pomoć,ova radionica živeti bar još pola veka", zaključuje Dragan Đođević. Od ovog zanata danas ne žive samo Đorđevići, već i desetine porodica njihovih radnika, neguju i čuvaju grnčarstvo od zaborava, a iskustvo i kvalitet su zalog njihovog trajanja i uspeha.


Tagovi

Grnčarstvo Grnčarija Zanati Hobi Agrohobi Glina Peći Tradicija Grnčarija Đorđević Obrenovac Posavina


Autorka

Mirjana Stepic

Više [+]

Mirjana je diplomirani novinar, dete sa sela i entuzijasta u duši. Novinarstvom se bavi od 2008.godine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Refleksije 🤩

Zobnatičko jezero i Begečka jama.

#VolEmVojvodinu