Pretraživanje tekstova
Prastaro je verovanje da određene radove izvodimo kada je Mesec u određenoj fazi. Smatra se da su biljke posejane, posađene i negovane u odgovarajućim menama Meseca otpornije, rodnije, ukusnije i duže se čuvaju.
Mesec je upravljao životom ljudi od davnina, a radovi u poljoprivredi su itekako bili pod uticajem mesečeve mene. Potreba za zdravom hranom i želja ljudi da sami uzgajaju svoju hranu ponovo je povezala čoveka i Mesec.
Prastaro je verovanje da određene radove izvodimo kada je Mesec u određenoj fazi. Smatra se da su biljke posejane, posađene i negovane u odgovarajućim menama Meseca otpornije, rodnije, ukusnije i duže se čuvaju, saznajemo na stranici Lanin blog čija je kreatorka i naša autorka, Ranka Vojnović.
Kaže, u ovom kratkom tekstu neće pisati o Mesečevom kalendaru koji nam govori kog dana sejemo lisnato povrće, kada se obavlja presađivanje ili druge aktivnosti vezane za poljoprivredu. Jer, brz život nam ponekad ne dozvoljava da pratimo i ispoštujemo naznačene termine ovog kalendara ili možda uopšte nemamo želju da pratimo ovaj kalendar.
"Napisaću narodno verovanje koje sam zapamtila od moje nekadašnje komšinice bake Jane koja je bila divna žena i znala mnogo o uzgajanju cveća i povrća. Žao mi je što nisam više zapamtila, ali kad ste dete više vas interesuju trešnje u njenom dvorištu nego priča o uzgajanju paprika", piše Ranka.
Baka Jana pratila je mesečeve mene i obavljala radove u bašti prema njima. Najprostiji narodni kalendar omogućavao je ljudima da obavljaju radove prateći položaj Meseca na nebu.
Kada je Mesec bio mlad ili u fazi prve četvrti, sejala je i sadila lisnate biljke poput salate, blitve ili kupusa.
U drugoj četvrti, kada se Mesec puni, vreme je za sadnju voćnih stabala i plodovito povrće.
Za vreme punog Meseca i kada je Mesec u opadanju ili faza treće četvrti, seju se i sade korenaste i višegodišnje biljne vrste. Pod višegodišnjim biljkama misli se na biljke koje su vezane za upotrebu korena.
Poslednja četvrt - Mesec u nestajanju, vreme je za održavanje bašte. Vreme koje su zvali "motiku u ruke" koristili su za okopavanje, plevljenje, orezivanje, čišćenje, zalivanje ili postavljanje kočića za paradajz ili pritki.
Tagovi
Mesec i poljoprivreda Mesečeve mene Mesečev kalendar Ranka Vojnović Lisnate biljke Korenaste biljke Plodovito povrće
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.