Pretraživanje tekstova
Osim preventivnih mera, efikasne mogu biti i jednostavne fizičke barijere. Materijali poput piljevine, pepela ili zdrobljenih ljuski jaja stvaraju neugodne površine preko kojih se puževi teže kreću.
Sa dolaskom toplijeg i vlažnog vremena u proleće, u baštama se ponovo pojavljuje jedan od najupornijih štetočina - puževi. Iako na prvi pogled deluju bezazleno, mogu u vrlo kratkom roku napraviti značajne štete, naročito na mladim biljkama. Zato je ključno reagovati na vreme, pre nego što se njihova populacija naglo poveća.
Puževi najviše vole vlažna i zasenčena mesta, gde se tokom dana skrivaju, a aktivni postaju noću. Upravo zato prvi korak u zaštiti bašte podrazumeva uklanjanje njihovih skrovišta. Daske, kamenje, gust korov i zbijeni zasadi idealna su mesta za njihov razvoj, pa se preporučuje redovno održavanje i prozračivanje gredica.
Važnu ulogu ima i način zalivanja. Umesto večernjeg, preporučuje se jutarnje zalivanje kako bi se površina zemljišta do noći osušila i time smanjili uslovi koji pogoduju kretanju puževa. Vlažno tlo tokom noći jedan je od glavnih razloga njihove pojačane aktivnosti.
Osim preventivnih mera, efikasne mogu biti i jednostavne fizičke barijere. Materijali poput piljevine, pepela ili zdrobljenih ljuski jaja stvaraju neugodne površine preko kojih se puževi teže kreću. Često se spominje i so kao sredstvo protiv puževa, ali ona može napraviti više štete nego koristi.
Takođe, sve su popularnije bakarne trake koje deluju kao prepreka oko osetljivih biljaka.
Među proverenim metodama su i zamke, poput posudica s pivom ukopanih u zemlju. Miris ih privlači, nakon čega upadaju u tečnost. U baštama se preporučuje i podsticanje prirodnih neprijatelja poput ježeva, ptica i žaba, koji mogu značajno smanjiti brojnost ovih štetočina.
U slučajevima jačeg napada, moguće je posegnuti i za sredstvima protiv puževa, pri čemu se prednost daje ekološki prihvatljivijim preparatima na bazi gvožđe-fosfata.
Kada je reč o štetama, puževi nisu izbirljivi, ali neke biljke posebno su im privlačne. Najčešće napadaju lisnato povrće poput salate, blitve i kupusnjača, zatim mlade presadnice, a potom i plodove raznih kultura kao što su jagode, tikvice, te ukrasno bilje poput hosta. Posebno su osetljive tek nikle biljke koje puževi mogu potpuno uništiti u jednoj noći.
Stručnjaci naglašavaju da je za uspešnu zaštitu ključno kombinovati više metoda i reagovati na vreme, već u rano proleće. Upravo pravovremena prevencija može sprečiti veće štete i obezbediti zdrav rast biljaka tokom cele sezone.
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Kakvo je stanje kukuruza u Vašem kraju?
Jovana Cvetković
pre 1 nedelju
Takođe i kod nas. Samo da ovako ostane.. Takođe i kod nas. Samo da ovako ostane..