Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • GMO
  • 28.09.2015. 14:00

Non GMO soja - vetar u leđa Srbiji!

Kroz mogućnost označavanja proizvoda koji su hranjeni GMO free stočnom hranom, nesto što po zakonodavstvu EU ne traži, stvorena je mogućnost za prehrambenu industriju da istakne kvalitet, ali i za potrošače da mogu da se odluče za proizvod koji žele.

Foto: depositphotos.com/jovanjaric
  • 180
  • 3
  • 0

Non GMO soja (genetski nemodifikovano sojino zrno) postala je "velika potencijalna prednost Srbije i Vlada Srbije će učiniti sve da ovu šansu iskoristi", ocenio je danas državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Danilo Golubović.

"Srbija je jedina zemlja koja proizvodi non GMO soju i to na nivou da zadovoljava i svoje potrebe, pri čemu i 80 miliona dolara godišnje izvozi", rekao je Golubović na skupu prilikom predstavljanja studije "Efekti GMO liberalizacije na tržište soje u Srbiji".

On je podvukao da izmenama zakona o GMO, za koje nije mogao da precizira kada će biti usvojene, Vlada Srbije neće dozvoliti gajenje GMO. "Bitna izmena zakona će biti da se mnogo strožije kaznjava uzgajanje GMO semena. Vlada, ni ova, ni bilo koja, neće dozvoliti uzgajanje GMO semena u Srbiji. S druge strane, želimo da ozbiljnije sankcionišemo one koji pokušavaju da ovo seme uzgajaju u Srbiji. Nažalost, to su uglavnom bili farmeri do sada", istakao je Golubović.

Non GMO soja - prednost Srbije

Prednost Srbije, koja se ogleda u gajenju genetski nemodifikovane soje, otkrile su, kako je Golubović rekao i druge zemlje, poput Ukrajine i Mađarske, gde rastu površine pod ovom kulturom. "To što ovaj non GMO pokret i na ekonomskom, ali i političkom planu jača sve više daje nam vetar u leđa, pogotovo što ćemo i mi jednog dana postati član EU", rekao je Golubović.

On je rekao da je ministarstvo u maju dalo odobrenje za korišćenje deklaracije Dunav soje i da ova nalepnica znači da je životinja od koje se dobilo meso, mleko ili jaja hranjena u kontrolisanoj proizvodnji soje, tj da je non GMO. Ministarstvo se, kako je rekao, odlučilo na ovaj potez, jer po zakonu ne postoji mogućnost da se proizvodi deklarišu.

Regionalna direktorka organizacije "Dunav soja" Marija Kalentić je rekla da Srbija treba da bude ponosna na činjenicu da je u domaćoj proizvodnji ceo tržišni lanac zasnovan na domaćoj genetski nemodifikovanoj soji. Ona je istakla da je ova situacija u Evropi potpuno drugačija, jer Evropa nema dovoljno soje za svoje potrebe, jer 97 odsto soje nadoknađuje iz uvoza, a da tržište non GMO čini svega 15 odsto.

"Ovo čini Evropu veoma zavisnom od uvoza proteina sa jedne, a sa druge strane u velikoj meri više ne odgovara potrebama i željama savremnog potrošača, koji su sve više usmereni ka lokalnoj prouizvodnji proteina za potrebe stočne hrane", istakla je Kalentić. Upravo zbog toga je, kako je objasnila, pre tri godine u Beču osnovana Dunav soja inicijativa kao neprofitno udruženje koje danas broji preko 180 članova - vodeći proizvođaci, prerađivaci soje, prerađivaci mesa, jaja i trgovinski lanci.

"Kroz mogućnost označavanja proizvoda koji su hranjeni ''GMO free'' stočnom hranom, nesto što po zakonodavstvu EU ne traži, stvorena je mogućnost za prehrambenu industriju da istakne kvalitet, ali i za potrošače da mogu da se odluče za proizvod koji žele", istakla je Kalentić.

Velika tražnja na svetskom tržištu

Goran Živkov iz SEEDEV-a je rekao da je Srbija jedina zemlja koja ima non GMO soju i sojinu sačmu u proizvodnji koju nije uopšte valorizovala. Razlog je taj, što kako je rekao Živkov, u Srbiji danas ne postoji mogućnost obeležavanja ovih proizvoda, ali i "kada kupite domaće meso - vi znate da je non GMO".

"Cena tog obeležavanja međutim u drugoj zemlji, podiže cenu 10-15 odsto. Mi dakle imamo nešto čemu drugi teže, ali ne dobijamo nikakvu dodatu vrednost od toga", rekao je Živkov. Rekao je da se situacija na svetskom tržištu soje u poslednjih pet godina veoma promenila, jer je došlo do velike tražnje, a sa druge strane ponuda, iako je rasla, nije uspela da dostigne tražnju.

U pogledu non GMO soje, takođe je kako je rekao, rasla potražnja te su mnoge zemlje da bi zadovoljile naraslu tražnju počele masovno da subvencionišu ovu proizvodnju. "Nastupila je velika tražnja, velike cene, velike subvencije i mi sada treba da nađemo Srbiju u tom novom okruženju", poručio je Živkov.

Foto: depositphotos.com/jovanjaric


Izvori

Tanjug


Tagovi

Non GMO soja Svetsko tržište soje Goran Živkov GMO free Marija Kalentić Dunav soja Danilo Golubović

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kako od jedne grane dobiti više ožiljenih reznica smokve 👩‍🌾

Ožiljavanje reznica smokve je zaista jednostavan proces, i na ovaj način se može razmnožiti bilo koja sorta. Smokva je zdrava, puna je vlakana, minerala i vitamina. Može...

Više [+]