Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko proizvodnja
  • 24.12.2015. 15:00

Organska aronija sa juga Srbije

Na jugu Srbije organska proizvodnja je još uvek u povoju. Iako je bilo pokušaja da se kolektivno više ljudi uključi u taj proces, ti pokušaji su bili neuspešni. Samo pojedinci su svojom upornošću uspeli da se izbore da uzgajaju neki proizvod, poput Gorana Tasića koji uzgaja organsku aroniju.

  • 2.215
  • 823
  • 0

Na jugu Srbije organska proizvodnja je još uvek u povoju. Iako je bilo pokušaja da se kolektivno više ljudi uključi u taj proces, ti pokušaji su bili neuspešni. Samo pojedinci su, zahvaljujući svojoj upornosti, uspeli da se izbore da uzgajaju neki proizvod. Jedan od njih je i Goran Tasić koji uzgaja organsku aroniju.

On je aroniju počeo da gaji 2008. godine. Prvobitno je kupio 200 sadnica pa naredne godine još toliko. Zasadio je aroniju na 20 ari, na nadmorskoj visini od 460 metara. "Nabavio sam aroniju sorte "nero" iz rasadnika "Milić" koji se nalazi u Hrvatskoj i zasadio. Zabluda je da aronija uspeva samo na većim nadmorskim visina. To nije istina. Takođe, nije istina da im nije potrebna voda. Ja sam instalirao sistem "kap po kap", a sa vodom se snabdevam iz obližnje reke", objašnjava Tasić i dodaje da se on jedini bavi proizvodnjom organske aronije na jugu Srbije.

Mladice aronije
Mladice aronije

Prema njegovim rečima, ako neko planira da se bavi uzgojem aronije, početna investicija ne bi trebalo da premaši 600 do 700 evra za površinu od deset ari (pod uslovom da imate svoju zemlju i ne plaćate zakup). Za oko deset ari potrebno je kupiti oko 200 sadnica. Tasić sadnice trenutno prodaje za oko 250 dinara (2 evra) te je za sadnice potrebno otprilike oko 40.000 dinara (350 evra). Za sistem "kap po kap", kaže on, ne treba vam više od sedam-osam hiljada dinara (65 evra). Dovoljno đubriva za tu površinu je jedna traktorska prikolica, a to je oko 2.500 dinara (20 evra) i to je otprilike to. "Nema velikog posla na samom okopavanju zemljišta. Dovljno je samo iskopati rupe i zasaditi aroniju", kaže ovaj proizvođač.

Prema njegovim rečima, zasadi aronije se ne okopavaju jer one imaju plitak koren i traže rastresito zemljište. Osim toga, travu koja se kosi između zasada ostavi da trune između redova, kako bi poslužila za dodatno oplemenjivanje zemljišta.

Prirodna zaštita

Žbunovi aronije
Žbunovi aronije

Sadnice koje je kupio Tasić su dvogodišnje i ako ih posadite u jesen možete da očekujete rod veličine šake u prvoj godini roda. Njegove sadnice su stare danas već sedam godina i daju od četiri do šest kilograma po žbunu. Da bi aronija dala što više roda, primenjuje metode poput đubrenja kozjim đubretom i stajnjakom. Ima i svoja dva glistenjaka koja prerađuju đubrivo, te tako pregorelo đubrivo u količini jedne lopate stavlja na svaki žbun.

"To đubrivo je odlično jer održava imunitet biljke. Takođe se mora voditi računa o kvalitetu vode. Vodu vučem iz obližnje reke traktorom i točim je u svoju cisternu. Redovno radim i analizu sastava zemljišta, imam svoj PH merač koji sam kupio u Austriji i sam proveravam da li je zemljište previše kiselo ili ne", ističe Tasić.

Kada je reč o prirodnoj zaštiti aronije od insekata, koristi ekstrat od koprive. On može nastati običnim ceđenjem koprive od čega se dobija sok kojim se prska aronija ili koprivu koristi kao prehranjivač tako što se ubere ta biljka i ostavi tri nedelje da provri. "Nakosim koprive tamo gde vidim da su čiste, saberem i stavim u bure od dvadeset kilograma. Sipam vodu i to odstoji tri nedelje. Svako jutro ili veče mešam tu mešavinu. Posle izbacim mulj i ostane samo sirup. Uzmem dva litra i sipam još sedam litra vode i to mi je dovoljno za jednu kantu. Ta smesa mi služi kao prehranjivač, a ujedno i ima neki specifičan miris te tako udaljava lisne vaši", objašnjava Tasić.

Runtava buba - neprijatelj aronije

Cvetanje aronije
Cvetanje aronije

Od insekata koji napadaju aroniju naš sagovornik nabraja Runtavu bubu. To je cvetojed i velika štetočina. Aronija cveta početkom maja i to cvetanje traje desetak dana. Od jednog žbuna dobije se od četiri do šest kilograma aronije. Jedan kilogram aronije sadrži između 900 i 1.000 tih bubica. Prema procenama stručnjaka, jedna takva buba danas može čak 500 cveta da uništi, a to je pola kilograma aronije, što je gubitak od oko 300 dinara.

Od aronije plod se ubire praktično tri meseca, od septembra pa do novembra. Tasić kaže da čak i sada u decembru ima još roda u žbunovima koje je zasadio ispred kuće. Procene su mu da je mesečni prihod u mesecima kada ona stigne za berbu oko 20.000 dinara (oko 180 evra). Goran je posao sa aronojom ušao sasvim slučajno. Ne jednom sastanku u obližnjem selu čuo je za mogućnost da se prijavi za edukaciju o otpočinjanju organske proizvodnje. Edukaciju je organizovao Centar za razvoj jablačničkog i pčinjskog okruga iz Leskovca u saradnji sa Austrijskom razvojnom agencijom (ADA). Centar je organizovao obuke i edukaciju za one koji sa juga Srbije žele da se bave organskom proizvodnjom.

Teško do organizovanog plasmana

On je zajedno sa još dvadesetak drugih potencijalnih proizvođača sa juga Srbije u organizaciji Centra išao tri puta u Austriju i jednom u Nemačku. U Nemačkoj je posetio i organski sajam u Ninbergu, dok je u Austriji boravio u Gracu i Beču, gde je zajedno sa ostalima posetio organske farme. "Austrijska razvojna agencija (ADA) je želela da finansira i plati te početne edukacije.Počelo je nas dvadesetak, pa deset i na kraju se sve svelo na nas nekoliko - osim mene, tu su i manastir Žabsko koji proizvodi za svoje potrebe i ima još jedan proizvođač u selu Buštrenje, koji gaji organski krompir", kaže ovaj proizvođač.

Poljoprivredno gazdinstvo "Tasić" u vlasništvu ima ukupno 2,9 hektara pod organskom proizvodnjom. Pored aronije, čiji je uzgoj Goranu posebno drag i čemu posvećuje izuzetnu pažnju, on gaji još i čačansku rodnu kupinu, malinu sorte "vilamet" i dunju. Ove godine je imao krompir, beli kukuruz i raž.

Iako se već dugo bavi organskom proizvodnjom, još uvek nema organizovan plasman. Na jugu nema ni organskih pijaca, kao što je to na severu zemlje, gde bi on svoju robu ponudio kupcima. Pa kako se snalazi? U obližnjem Vranju, gde radi pri vojsci, ponese naručen proizvod i nosi ga na kućnu adresu naručioca.

Etno brvnara i dućan

Etno brvnara
Etno brvnara Gorana Tasića

Kaže da mu to ne pada teško. Takođe, zovu ga telefonom i naručuju. O Goranu su već saznale brojne televizije i novinske kuće, pa je i na taj način mnogi ljudi saznalo za njega i njegove proizvode. On ima i svoju etno brvnaru i etno dućan. Brvnaru je osmislio tako da je čak i obližnja turistička organizacija u Vranju to zapazila kao atrakciju te mu ponekad pošalje po nekoliko turista. U tom svom etno-dućanu koji se nalazi u selu Korbevcu prodaje svoje proizvode, a trenutno ih ima dvadesetak. Prodaje svežu aroniju, suvu, matični sok (imam ručnu presu), kompot od aronije, a žena je pravila i slatko. Prodaje i listove aronije, kažu da je dobra za urinarne infekcije. Takođe, pravi i kupinovo vino, jabukovo sirće, dunjovaču, kruškovaču.

Ovom vrednom proizvođaču u poslu pomažu majka, otac, žena pa čak i dvoje dece koji idu u osnovnu školu. Kada stigne uspe da poseti i neke od sajmova. Prošle godine je bio jedan od izlagača na sajmu Etno hrane i pića u Beogradu. Ove godine nije stigao da ode, ali kaže, isplati se biti vredan, kretati se među ljudima i informisati se o novinama u poslu kojim se baviš. Dobio je sve potrebne sertifikate od jedne sertifikacione kuće iz Subotice. Ove godine sertifikacija ga je koštala oko 16.800 dinara i to je platio u dve rate. Sledeće godine će dobiti i žig kojim će obeležavati svoje proizvode.

Za kraj poručuje mladima da treba da imaju hrabrosti i pokušaju. "Neću da ih slažem za tržište, jako je teško obezbediti ga, ali činjenica je da onaj ko radi i ko je uporan, ne može da propadne. O poljoprivredi treba razmišljati, jer mislim da tek dolazi teško vreme, te treba obezbediti ako ništa drugo, onda neke dodatne prihode", zaključuje Tasić.


Tagovi

Organska aronija Jug Srbije Goran Tasić Organska proizvodnja Početna investicija Sadnice aronije Đubrenje Ekstrakt od koprive Etno brvnara Etno dućan Prehranjivač Proizvodi od aronije


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]