Pretraživanje tekstova
Setva se obavlja kada se zemljište na 10 cm dubine zagreje do 15 stepeni, odnosno kada prođe opasnost od mrazeva.
Heljda, osim visoke hranjive vrednosti i medonošenja, ima veliki agrotehnički značaj: brzo raste, guši korove, dobar je predusev i usvaja iz zemljišta teško rastvorljiva jedinjenja fosfora. Jedna od njenih najvećih prednosti je to što je izuzetno pogodna za organski uzgoj.
Heljda je veoma osetljiva na mrazeve, pa je minimalna temperatura za klijanje i nicanje 4Co. Optimalne temperature za razvoj su 13Co-25Co, a za cvetanje 17Co-19Co.
"Potrebe za vodom su velike, naročito u periodu cvetanje - nalivanje plodova. Nema naročitih zahteva prema predusevu, ali najviše joj odgovaraju jednogodišnje leguminoze, korenasto-krtolaste biljke i ozima žita. Ne preporučuje se gajenje u monokulturi", kaže dipl.ing. Nemanja Konstantinović.
Dodaje da heljda veoma dobro koristi hraniva, koja su data direktno, kao i ona koja su data za predusev. Naročito dobro reaguje na stajnjak. Đubriva je najbolje unositi pred osnovnu obradu, a prihranjivanje u fazi masovnog cvetanja.
"Setva se obavlja kada se zemljište na 10 cm dubine zagreje do 15Co, odnosno kada prođe opasnost od mrazeva. Seje se uskoredno, žitnim sejalicama na 12,5 cm ili širokoredno, na 45-50 cm. Dubina setve je 4-6 cm", napominje Konstantinović.
Plod heljde prosečno sadrži 13-15% belančevina, 1,2% masti, 70% skroba, 10%-20% celuloze i oko 2% šećera. Cenjena je i medonosna biljka sa 60-100 kg meda sa 1 ha.
Primenjuje se valjanje posle setve. Kod širokorede setve obavlja se i međuredna kultivacija. Takođe, poželjno je obaviti i dopunsko oprašivanje pomoću pčela ili zategnutog kanapa.
Dužina vegetacije kod heljde je od 50 do 120 dana. Pri povoljnim uslovima klija od drugog do četvrtog dana posle setve, a nakon nedelju dana pojavljuje se prvi stalni list. Cvetanje počinje 20-30 dana nakon nicanja, a otvaranje cvetova jedne cvasti traje 15-25 dana, a cele biljke 30-60 dana. Prvi plodovi sazrevaju 25-30 dana posle početka cvetanja. Najbolje vreme žetve je kada je oko dve trećine zrna dobilo mrku boju.
Foto: sdy822 / Pixabay
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Nemanja Konstantinović Setva heljde Nega heljde Žetva heljde
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.