Razmnožavanje biljaka iz zaperaka

Postoje mnogobrojni načini vegetativnog razmnožavanja biljaka, a jedna od tehnika je razmnožavanje zapercima. Zaperci se stvaraju iz pazuha svakog lista, koji se formiraju na glavnoj stabljici ili na bočnim granama. Formiranje zaperaka karakteristično je za brojne biljne vrste i njihovo uklanjanje se ubraja u redovnu negu tokom uzgoja.

Najčešće biljne vrste kod kojih se zaperci mogu iskoristiti za formiranje novih biljaka su: paradajz, bosiljak, peršun, korijander, menta, majčina dušica, timijan, mirođija. Možete kupiti ove biljke i od njihovih zaperaka dobiti nove biljke, koje možete posaditi u saksije ili na otvorenom.

Smanjenje troškova

Razmnožavanje zapercima se koristi kada imamo malo biljaka određene sorte ili hibrida. Najčešće ovaj vid razmnožavanja koriste proizvođači koji kupuju skupa hibridna semena i proizvođači starih sorti.

Zaperci se uzimaju sa već razvijenih biljaka, koje su na početku cvetanja. Trebalo bi da potiču sa dobro razvijenih matičnih biljaka karakterističnim za sortu, na kojima nema simptoma bolesti ili oštećenja od štetočina.

Kod razmnožavanja na ovaj način nemate troškove setve, kupovine supstrata, stalne brige o razvoju i smanjena je opasnost od rizika rasadničarske proizvodnje tokom hladnog proleća.

Zaperke je najbolje uklanjati dok su mali, jer što su veći, njihovo uklanjanje ostavlja ranu na stabljici, koja predstavlja ulazna vrata za prouzrokovače bolesti. Sakupljeni zaperci se mogu odmah iskoristiti za pripremanje preparata koji se koristi u zaštiti bilja, a mogu se osušiti i koristiti prema potrebi.

Kako uzeti zaperak?

Dužina zaperka koji se uzima za ukorenjavanje treba da je od 8 cm do 10 cm. Sa donjeg dela zaperka lagano se uklone listovi i ostave samo mladi listovi pri vrhu. Iz donjeg dela će se razviti novi korenov sistem, a skidanje listova će smanjiti isparavanje i osigurati bolje ukorenjavanje.

Ukorenjavanje

Zaperak se radi boljeg ožiljavanja može umočiti u neki od biostimulatora ili hormona rasta. Dobrim se pokazalo i da se se zaperci nekoliko sati pre sadnje drže u čaši sa vodom, jer to pospešuje ukorenjavanje. Nakon toga se zaperak posadi u pripremljenu saksiju sa navlaženim supstratom. Saksiju sa posađenim zaperkom držati na toplom mestu i redovno zalivati. Nakon dve nedelje zaperak će se ukoreniti.

Ove biljke će ranije stupiti u rod, odnosno za kraći vremenski period nego što je potrebno da biljke proizvedene iz semena stupe u rod.

Primer paradajza

Gajenje paradajza bez uklanjanja zaperaka dovelo bi do razvoja brojnih zaperaka, biljka bi stvorila veliku vegetativnu masu sa malim, sitnim plodovima. Zbog velike mase, provjetravanje biljke bi bilo slabo i stvorili bi se uslovi za pojavu brojnih bolesti, prvenstveno plamenjače, i naseljavanje štetočina

Ovaj način razmnožavanja proizvođači koriste i kada je na polju proređen zasad paradajza. Tada se jednostavno zaperak posadi na prazno mesto, dobro zalije i prekrije prevrnutom saksijom sa rupama kroz koje cirkuliše vazduh. Nakon toga, dalja briga oko biljaka paradajza dobijenih iz zaperaka je ista kao i za biljke iz semena.

Foto: thephilippena / Pixabay