Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zmije
  • 03.09.2022. 16:30

Smuk - iako česta zmija i ona je ugrožena

Sretnete li dugačku vitku zmiju bez izraženih šara, svetlije boje na trbuhu i uske glave, najverovatnije ste imali čast upoznati smuka. Setite se da su ga naši stari obožavali i pustite ga da živi.

Foto: Vesna Mijat
  • 6.147
  • 265
  • 1

Smuk (lat. Zamenis longissimus) prošlog je proleća izašao na parenje u velikom broju. Zovu je još i Eskulapova zmija jer se pretpostavlja da je ona prikazana na simbolu medicine omotana oko Eskulapovog štapa. Ime drvolaz dobila je zbog spretnog penjanja po drveću.

Reč "zamenis" na grčkom znači ljuta, a "longissimus" na latinskom znači najduža. Smuk je u bliskoj srodnosti s italijanskom Eskulapovom zmijom i evropskom pacovskom zmijom. Prepoznato je nekoliko podvrsta.

Najveća evropska zmija nakon četvoroprugog smuka

Reč je o velikoj zmiji koja može narasti do dva metra u dužinu. Uske je okrugle glave i tamnih zenica. Spojene ljuske daju mu metalik izgled, a ujednačenom bojom tela ne izdvaja se iz okoline. Odrasli smukovi variraju od smećkaste, sive i zelenkaste boje posute sitnim belim tačkicama na ivicama ljuski. Trbuh joj je redovno svetliji, žućkaste boje.

Mladi primerci izgledom se razlikuju od odraslih, svetlije su zeleno-smeđe boje s tamnim uzorcima. Pripada porodici smukova. 

Smuk je zmija koja se voli krišom da se kreće kroz biljke, a u slučaju susreta s čovekom brzo će pobeći u sklonište. Kada je ugrožena brani se od napadača zauzimanjem preteće poze i ispuštanjem smrdljive tečnosti. Prirodni neprijatelji su joj druge zmije, ježevi, kune, jazavci, ptice grabljivice, psi i mačke. 

Aktivna je ujutro i popodne, a leti čak i noću. Kako je neotrovna, svoj plen ubija na način da ga stegne i guši gutajući prvo žrtvinu glavu. Ljudi su je od davnina smatrali korisnom jer se hrani većinom glodarima, krticama i rovčicama. Ređe pojede mlade ptice ili jaja. Hibernira u periodu između oktobra i marta. U prirodi živi 25 do 30 godina.

Sezona parenja nastupa od kraja aprila pa do juna i poznato je da mužjaci mogu tragati za ženkom do dva kilometra udaljenosti. U to vreme mužjaci odmeravaju snage pa se takmiče za ženke i teritoriju. Nakon parenja ženka polaže najčešće pet do 11 kruškolikih jaja pod zemlju ili u šupljine drveća i kompostišta. Dva meseca treba mladim zmijicama da se izlegu. 

Rasprostranjenost 

Nalazimo ih na zatravljenim livadama, žbunovitim područjima, ali i na suvljem području kao što su kamenjari i zidovi. Često ih možemo sresti danju jer se vole sunčati, ali skloniće se od najjačih vrućina. 

Ova zmije nije otrovna

U Evropi joj se stanište proteže od Španije, preko cele južne i srednje Evrope, pa do Kavkaza. Prisutna je i u manjim predelima zapadne Azije, od Atlantskog okeana do Crnog mora. Severnoevropske populacije smuka su iščezle posle holocenskog klimatskog optimuma. Nije endemska za Veliku Britaniju, ali su neke jedinke pobegle iz britanskih zooloških vrtova i razvile su se divlje populacije blizu Velsa i u Londonu. Postoji slična vrsta koja naseljava južni deo Italije. 

Prema IUCN crvenoj listi, jedna je od najmanje ugroženih zmija. Iako je široko rasprostranjena, ipak gubi svoja prirodna staništa usled gradnji saobraćajnica i novih naselja. Zato se smatra ugroženom i kod nas je zaštićena.  

Pogodna za kućnog ljubimca

Kako su smukovi relativno mirnog karaktera, mogle bi se držati kao kućni ljubimci. Ne prodaju se u specijalizovanim prodavnicama jer verovatno nisu dovoljno atraktivnog izgleda. Kao i za ostale gmizavce potrebno im je osigurati pogodnu temperaturu, vlažnost i dovoljno prostrano stanište. Hrane se standardnom prehranom za zmije kao što su mali glodari. 

Dvoglavost je retka pojava u prirodi, ali najviše pronađenih slučajeva odnosi se upravo na zmije. Ona može biti rezultat i genetskih i uticaja okoline. Dvoglavi smuk uočen je u jesen 2020. godine u Crnoj Gori kod Sutomora. Ulovila ga je mačka i tada je fotografisana. Ovo je druga zabeležena dvoglava zmija iz roda Elaphe primećena u Crnoj Gori. Prva je nađena kod Dobrote.

Iz literature nam je poznato da su zabeleženi prethodni pronalasci dva dvoglava smuka na Balkanu; jedan primerak iz Srbije i jedna mlada zmija u Hrvatskoj. Većina dvoglavih ne može preživeti u divljini zbog problema s hranjenjem, ali u kontrolisanim uslovima se mogu držati nekoliko godina. 

Narod Ilira je sebe nazivao "Narodom zmija" i pravili su različite predmete u obliku zmija, a prvenstveno se radilo o smuku. Grci i Rimljani obožavali su istu zmiju jer je "čistila" glodare oko kuće. 

Smuk se možda čini velikom i opasnom, ali u stvarnosti je neotrovna i neopasna zmija koja se više boji čoveka nego on nje.

Ponekad ulazi u podzemna skloništa malih glodara u potrazi za plenom pa se smatra korisnom u kontrolisanju brojnosti mišje populacije. Zato, sretnete li sledeće proleće dugačku vitku zmiju bez izraženih šara, svetlije boje na trbuhu i uske glave (ili čak s dve glave), najverovatnije ste imali čast upoznati smuka. Setite se da su ga naši stari obožavali i pustite ga da živi.


Tagovi

Zmija Elaphe longissima Zamenis longissimus Smuk Drvolaz Eskulapova zmija Zaštićena Neotrovna


Autorka

Vesna Mijat

Više [+]

Vesna je agronom po struci. Iza sebe ima bezbroj različitih poslova, a još je toliko drugih interesuje. Gaji koke i koze. Ima plastenik s povrćem, košnice i voćnjak. Ne želi da oda koliko ima godina. Njen moto glasi: “Jedini neuspeh u životu je ne pokušati!”

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Srećan vam Dan svete Julijana! :D Danas je običaj da se čovek dobro najede, a ko je sklon alkoholu, i dobro napije :D