Pretraživanje tekstova
Pčele, bumbari, leptiri, ali i bubamare, uloši, stenice, bogomoljka i mnogi drugu su stvoreni da štite naše bilje.
Insekti su najčešće označeni kao štetočine, međutim oni mogu biti veoma korisni, pravi zaštitnici uzgajanog bilja. Štete ne prave svi insekti.
Iz grupe korisnih su najpoznatiji pčele i bubamare, ali i ose, leptiri. Bez njih bi izostalo oprašivanje cvetova, što je presudno za formiranje plodova i semena. Možemo reći da veliki deo biljne proizvodnje počiva na ovim insektima. Bubamare su pravi čistači sitnih, štetnih insekata. Na njihovom jelovniku su lisne vaši, tripsi i druge male vrste.
Pored njih veliki značaj imaju: pauci, zlatooka, uloši, ose potajnice, vatrene stenice, bogomoljke. Najpoznatiji su pauci koji prave mreže i love drug insekte, posebno muve. Uholaže često viđamo, a one tamane lisne vaši, grinje, jaja većine štetnih insekata.
Kako bi povećali njihovu brojnost potrebno ih je privući u bašte i voćnjake. Oprašivače i leptire privlače biljke bogate nektarom poput: suncokreta, žalfije, lavande. Solitarne pčele će privući skloništa od trske, bambusa ili stare cigle - hoteli za insekte.
Bubamare privlače cvetovi u formi kišobrana: ivančice, kosmosi, geranijum i slične vrste. Isti efekt ima miris mirođije, korijandera i matičnjaka. Na ose potajnice deluju mak i hajdučka trava. Uloše privlači miris oštećenih plodova. Okačite im manje saksije naopačke i to tako da im rub saksije dodiruje grančice ili list. To će im dati mogućnost da se lako kreću i tokom dana skrivaju na tamnom mestu.
Kako bi privukli pauke sejemo više biljke. Možemo da postavimo tanje račvaste grane ili okvire na visinu od 50 do 100 cm. Većina muva u bašti leti na toj visini i kada paucima damo priliku ispletu mreže na toj visini. To je naročito značajno za suzbijanje paukove i lukove muve, ali i drugih letećih štetočina.
Obezbedite im pitku vodu ostavljajući pojilišta u vidu manjih, plitkih posuda ispunjenih kamenjem, školjkama, šišarkama. Redovno menjate vodu. Nekim vrstama treba blato da izgrade svoja gnezda ili da prekriju jaja.
Deteline ih privlače svojim mirisom, cvetovi daju hranu, a mogu pronaći i vodu - rosu na listovima.
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Kako izgleda precizno sortiranje orašastih plodova i žitarica, na savremenoj mašini koju pokreće veštačka inteligencija, saznali smo na štandu firme Plant select doo u Hali 1 Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. "Ova mašina koristi veštačku... Više [+]
Kako izgleda precizno sortiranje orašastih plodova i žitarica, na savremenoj mašini koju pokreće veštačka inteligencija, saznali smo na štandu firme Plant select doo u Hali 1 Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.
"Ova mašina koristi veštačku inteligenciju za sortiranje poljoprivrednih proizvoda po boji, obliku, teksturi. Recimo, lešnik, izbacuje truo, ljusku, sve ono nepoželjno. Kapaciteti su od 500 kg na sat, kada je reč o lešniku, do 7-8 tona na sat, kada je reč o žitaricama", kaže Dragan Milunović iz ove kompanije.
Mašina je iz Kine, reč je o brendu Taiho.
"Na srpskom jeziku je, sve je prilagođeno. Kliknemo, namestimo šta želimo da klasifikujemo, druga, treća, četvrta klasa. Da bi se isortirala ručno ova količina potrebno je pola sata, a ona to uradi za 10 sekundi", navodi naš sagovornik, dodajući da je potražnja za ovom mašinom velika.