Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Valjevska Kamenica
  • 02.12.2018. 19:00

Život i rad na selu im omogućio slobodu, kreativnost i poslovni uspeh

Mladi inženjeri poljoprivrede Pavle Đorđević i Miloš Jović tvrde da od poljoprivrede može da se živi, jer imaju dobar put do tržišta. Oni poručuju svima koji kreću u organsku poljoprivrednu proizvodnju da ne počinju dok ne budu znali kome će prodati proizvode. Osim isplativosti, na selu im je važno i to što mogu da budu kreativni i pre svega, slobodni jer sebe ne mogu da zamisle u kancelariji u kojoj rade od jutra do mraka.

Foto: Priče sa dušom
  • 430
  • 84
  • 0

Pre nego što je počeo bavljenje poljoprivrednom, dvadesetsedmogodišnji, inženjer voćarstva i vinogradarstva Pavle Đorđević je 2 godine putovao po Srbiji i birajući imanja, dok nije izabrao Valjevsku Kamenicu, tačnije posed na granici tog sela i Gornje Bukovice. Na tom mestu je ovog leta počeo da ostvaruje svoje snove, odnosno da sa svojim saradnicima stvara budućnost u tom kraju Srbije. Inače, Pavle je odrastao u kući, u mirnom delu Vračara, gde su živele generacije njegovih predaka. Međutim, kako tvrdi nešto iskonsko mu je govorilo da treba da se posveti selu i da počne tamo nešto da radi.

Imanje obnovljeno uz pomoć prijatelja i porodice

Uz pomoć porodice, a najviše sestre Jelene, prošle godine je Pavle kupio imanje površine 4 hektara, sa dve kuće, štalom i dva bunara. Zatim je usledilo renoviranje. Malu kuću, staru oko 200 godina je obnovio, prozore popravio i ofarbao u plavo, a potom uredio unutrašnjost. Đorđević je organizovao mobe, pozivajući drugare i kolege iz Beograda da mu pomognu u raskrčivanju, što su oni sa zadovoljstvom činili. Ideja o životu na selu u Pavlu se rađala se čitavog života. Kako ističe, roditelji su sestru, brata i njega često vodili na izlete u prirodu, trudeći se da im nadomeste to što stanuju na Vračaru. Đorđević naglašava, da je na Vračaru ranije bilo mnogo više kuća nego danas, pa je tokom detinjstva imao određenu dozu prirode, vozio bicikl, penjao se na komšijinu trešnju, igrao se na ulici, bio blizak sa ljudima iz svog kraja, napominjući da današnji mališani koji tu odrastaju nemaju taj "luksuz".

Složnim radom do poslovnog uspeha

Dok je odlazio iz Beograda u Valjevsku Kamenicu i uživao u prirodi, shvatio je da su se računi za benzin gomilali, pa se u jednom momentu setio da bi nešto od proizvoda mogao da nosi sa sobom u prestonicu. Zato je prvo kupio kokoške, potom su na imanje stigle i prepelice. Onda je zasadio oko 30.000 živića jagoda i povrće po principu "šta rodi, rodi", primenjujući standarde organske proizvodnje. Pavle Đorđević je okupio prijatelje i kolege sa fakulteta, oformivši tim od petoro mladih ljudi koji će tržištu ponuditi nešto novo. Iako ne vole da delegiraju poslove, potvrđujući da kod njih "svako radi sve" Pavle objašnjava da Peđa, Ljilja i Milica proizvode džemove, slatka, sokove i čorbe, ali i sapune i šampone od nane i koprive. Zajednički rade i na fotografisanju i promociji proizvoda.

Kokoške slobodnog duha

Dvadesetšestogodišnji Miloš Jović, iz Kuršumlije, inženjer je voćarstva i vinogradarstva. On živi na selu, dok je Pavle na relaciji Beograd-Valjevska Kamenica i uz ostali posao, razvozi klijentima naručene pakete. Miloš objašnjava da su njihove kokoške slobodnog duha. One šetaju kuda god žele i jedu prirodnu hranu. Na početku ih je bilo 150, a sada je taj broj nešto manji jer im je nekoliko kokošaka odnela lisica. Prepelice trenutno drže u kavezima, zato što nemaju drugu opciju, ali razmišljaju od tome da i njih puste da slobodno šetaju u ograđenom prostoru kao koke.

Organske proizvode nude kupcima i preko društvenih mreža

Jović naglašava da su prvo našli tržište, to jest ljude iz Beograda koji mogu da plate organske proizvode, čak i do 70% skuplje od onih u koncencionalnoj proizvodnji. Počeli su od poznanika i prijatelja, pa se priča najviše raširila po sistemu "od usta do usta", a zatim i na Instagramu i Fejsbuku, gde reklamiraju poljoprivredno gazdinstvo "Organela". Miloš ističe da se lako može osetiti razlika između domaćeg jajeta i jajeta kokoške koja živi u kavezu i jede koncentrat. Zato su, kako tvrdi, ljudi počeli da ih zovu i pitaju imaju li još nešto, a oni su tada počeli da nude ono što raste na imanju: spanać, blitvu, peršun, rukolu, krompir, cveklu, šargarepu, ren, paradajz, krastavce, lubenice, šljivu, itd. 

Život na selu nije komplikovan

Miloš i Pavle kažu da je kopriva specijalni proizvod i od nje prave čorbu koju u teglama donose kupcima na kućnu adresu, ali prodaju i obarene paketiće vrhova koprive. Tu su i čajevi od rastavića, divlje nane, matičnjaka. Veoma su ponosni na svoj ZEN, proizvod od zelenog paradajza, senfa i rena koji prave po starom receptu iz sela. Pavle Đorđević tvrdi da život na selu nije komplikovan. To nije kopanje na njivi, kao što mnogi misle, to nije robija. On dodaje da nama u Srbiji kao da je neko usadio u glavu odgovore na pitanja na temu sela - teško, nemoguće napominjući da kao da smo programirani da tako odgovaramo. Naravno, na selu ima fizičkog rada, ali danas postoje mašine i ne kopa se kao u rudniku uz smeh kaže Đorđević. 

Prijateljstvo još od fakulteta

Neki od tih mladih ljudi se poznaju sa fakulteta, a neki iz života. Miloš i Pavle su kolege sa fakulteta. Oni nisu zajedno studirali, ali su zajedno orezivali voće. Prema Pavlovim rečima Miloš je izuzetno sposoban i vredan i od njega može svašta praktično da se nauči, a da nije samo fakultetsko znanje. Dok rade, entuzijazam s jedne osobe prelazi na drugu, a kad on splasne, opet je tu neko da vas vrati na pravi put složno ističu ovi mladi poljoprivrednici.

Za uspeh važan i dobar put do kupaca

Pavle i Miloš tvrde da od poljoprivrede mogu da žive jer za sada imaju dobar put do tržišta. Njihova poruka svima koji kreću u poljoprivrednu proizvodnju tog tipa je da ne počinju dok ne budu znali gde će prodati proizvode. Osim isplativosti, na selu im je važno i to što mogu da budu kreativni i pre svega, slobodni jer sebe ne mogu da zamisle u kancelariji u kojoj rade od jutra do mraka.


Izvori

Priče sa dušom


Tagovi

Pavle Đorđević Miloš Jović Valjevska Kamenica Kokoške Prepelice Jaja Voće Povrće Organska proizvodnja


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.