Pretraživanje tekstova
Država će na ovaj način mladima dotirati deo novca za pokretanje sopstvenog biznisa, pod povoljnijim uslovima od bankarskih kredita.
Garantni fond za startap u poljoprivredi, namenjen mladim poljoprivrednicima, biće osnovan sledeće godine. Država će na ovaj način mladima dotirati deo novca za pokretanje sopstvenog biznisa, pod povoljnijim uslovima od bankarskih kredita. Kako je rekao ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, a prenosi RTV, poljoprivreda je jedan vid preduzetništva.
"Poslovanje poljoprivrednika ne razlikuje se od poslovanja preduzetnika, s tim što njegov rad najviše zavisi od vremenskih uslova. Država sve više obraća pažnju na mlade poljoprivrednike, koji započinju biznis u ovoj oblasti. Pre nekoliko meseci Narodna skupština usvojila je set poreskih olakšica za početnike u prvoj godini poslovanja".
Dodao je da će na razvoj preduzetništva uticati i digitalizacija državne uprave, jer će se tako preduzetnicima uštedeti vreme i novac na šalterima. Naglasio je i da je neophodno podržati mlade, čiji biznis ne ostvari uspeh prve godine, kao i da treba "izbrisati" predrasudu da startap mora da "uspe iz prve".
Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NZS) Zoran Martinović rekao je da će služba ove godine izdvojiti oko 600 miliona dinara za one koji žele da započnu sopstveni biznis: "To smo radili i prethodnih godina u gotovo istom iznosu. Godišnje između 3.500 i 4.000 ljudi koji su nezaposleni, zahvaljujući našim podsticajima, postanu preduzetnici ili privrednici". Otkrio je i da nakon obaveze, od godinu dana, prema NZS da isplaćuju poreze i doprinose, više od 70 odsto ljudi zadrži se u biznisu.
Naveo je i da su najčešće oblasti u kojima mladi privrednici započinju biznis u oblasti proizvodne i prerađivačke industrije, a potom u oblasti usluga i zanata. "Činjenica je da je veliki deo tih ljudi poslovao u sivoj zoni, a mi ih ovim subvencijama uključujemo u legalne tokove", istakao je Martinović.
Privredna komora Srbije (PKS) je, kao partner Vlade Srbije, formirala Parlament preduzetnika - najviši organ odlučivanja u oblasti preduzetništva. Kako je objasnila direktorka Sektora preduzetništva PKS Branislava Simanić, kroz rad Parlamenta, preduzetnici imaju mogućnost da predlože različite izmene i dopune zakona i zakonskih rešenja, da daju predloge za smanjenje parafiskalnih nameta koji su njima dosta opterećujući, kao i da reše mnoga druga konkretna pitanja.
Izvori
Tagovi
Garantni fond Startap Start up Mladi u poljoprivredi Branislav Nedimović Zoran Martinović Branislava Simanić Parlament preduzetnika Samozapošljavanje Pokretanje biznisa
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.