Sekretarijat za poljoprivredu konkursom vraća 50 odsto vrednosti investicije za nabavku konstrukcije i opreme za biljnu proizvodnju u zaštićenom prostoru.
Na osnovu konkursa za sufinansiranje kupovine konstrukcija i opreme za proizvodnju u zaštićenom prostoru, dakle staklenicima i plastenicima, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu potpisao je ugovore sa 80 poljoprivrednika. Ukupna vrednost potpisanih ugovora je 26,5 miliona dinara.
Taj novac će biti dovoljan za podizanje 100.000 kvadratna metara u zaštićenom prostoru. U međuvremenu, u septembru su pristigle nove 42 prijave i ako konkursna dokumentacija bude ispravna, za iste namene iz pokrajinskog budžeta će u ove nameniti biti izdvojeno novih 8,5 miliona dinara. Time bi, ukupno ove godine iz pokrajnske kase bilo pomognuto 180 poljoprivrednika za podizanje 200.000 kvadratnih metara.
Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Vuk Radojević očekuje da će do kraja godine za staklenike i plastenike biti raspisan još jedan konkurs.
- Time bi se za podizanje zaštićenog prostora bilo obezbeđeno još osam ili devet miliona dinara. Važno je da interesovanje postoji, a mi novac za te namene imamo. Činjenica, da imamo 180 korisnika, a da je samo šest prijava odbijeno ili su raskinuti ugovori zbog neadekvatne dokumentacije ili neizvršenih ugovora, govori u prilog da proizvođači imaju visok nivo svesti i da su spremni za pribavljanje sve neophodne dokumentacije. Uveren sam da su uslovi na zadovoljavajućem nivou i u skladu sa potrebama poljoprivrednika, kaže Radojević.
U Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu kažu da će transparentnije kontrolisati korišćenja budžetskog novca. To podrazmeva aktivno uključivanje savetodavnih službi na terenu u sačinjavanju kontolnih zapisnika. Oni se u stručnim službama sekretarijata upoređuju sa ugovornim obavezama koje imaju poljoprivrednici i tek nakon toga se odobrava plaćanje. Dakle, konkursi sekretarijata su u dobroj meri usaglašeni sa evropskim normativima i standardima, novac se dodeljuje po okončanoj investiciji. To je mera koja je u skladu sa IPARD principima.
Jožef Bakoš iz Lukinog sela kod Zrenjanina bavi se povrtarstvom već 30 godina. Ukupno ima 43 jutra zemlje, a u plasteniku s grejanjem povrće gaji na 7.000 kvadratnih metara. Proizvodi karfiol, paradajz, papriku, kupus, spanać, prokelj i drugo povrće.
"Konkurisao sam za folije, sistem za navodnjavanje kap po kap i cevi za grejanje. Svaki dinar mi znači. Ulaganja su ogromna", kaže Bakoš.
Ima sina i ćerku i petoro unučadi koji mu pomažu u tom zahtevnom poslu. U Lukinom selu pre deceniju bilo je 15 viđenijih povrtara ali ih je sada manje. Neki su odustali od proizvodnje povrća, drugi otišli u inostranstvo dok su poneki i bankrotirali. Njegovo povrće kupuju preprodavci koji ga prodaju u Novom Sadu i Beogradu dok jedan deo otkupljuje i trgovinski lanac Gomex.
Dragan Lukić iz Čelareva prvi put konkuriše za novac iz pokrajinske kase kojim će podići jedan plastenik od 500 kvadratnih metara u koji će kasnije uvesti grejanje. Povrće u plasteniku gaji 12 godina. Uslužno proizvodi rasad salate, paprike, paradajza i krastavca.
Nikola Paunović iz Grabovaca ima pozitivna iskustva u konkursima Sekretarijata za poljoprivredu. Kaže da je uvek dobio novac kada je konkurisao. Što za plastenike što za sisteme za navodnjavanje. U novom plasteniku proizvodiće rasad bostana.
"U novom plasteniku bi trebalo da proizvodim rasad za šest do sedam jutara bostana. Reč je o hibridu Vasko. Rasad na poljima pokrivamo tunelima. Kada je reč o dukumentaciji neophodnoj za konkurs, za to je bio zadužen otac", sa osmehom kaže Paunović.
U Sekretarijatu za poljoprivredu najavljuju nastavak postojećih konkursa i u 2017. godini, s tim što će se preciznije definisati šta će refundirati pokrajinska a šta republička vlada.
Foto prilog
Tagovi
Autor