#regeNA @KLUB (5)

U Kolubarskom okrugu lešnik se gaji na 150 do 180 hektara, a porodica Gajić na plantaži od 3,2 hektara u Divcima od ove sezone primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Zasad ne kose i ne obrađuju oranjem i freziranjem, dok između st... Više [+]

U Kolubarskom okrugu lešnik se gaji na 150 do 180 hektara, a porodica Gajić na plantaži od 3,2 hektara u Divcima od ove sezone primenjuje principe regenerativne poljoprivrede. Zasad ne kose i ne obrađuju oranjem i freziranjem, dok između stabala seju ovas, raž, detelinu i faceliju, kako bi povećali biljni i životinjski biodiverzitet. Za obogaćivanje zemljišta mikroorganizmima koriste kompostni čaj, uz nastojanje da hemijske preparate svedu na minimum. Prošle godine ubrali su oko 3,5 tona lešnika. Iako regenerativni pristup može smanjiti rod za 10 do 20 odsto, proizvođači navode da su troškovi đubriva i zaštite znatno niži. Protiv smrdibuba koriste i prirodne metode, poput privlačenja senica postavljanjem hranilica. #lesnik #regenerativnapoljoprivreda
Foto: Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije

**Zelena arhitektura u praksi: kada farma ne hrani samo ljude, nego i zajednicu** U sklopu aktivnosti ruralnog razvoja radne skupine **Zelena arhitektura**, tijekom studijskog putovanja u Češkoj posjetili smo market gardening farmu **Mezipo... Više [+]

**Zelena arhitektura u praksi: kada farma ne hrani samo ljude, nego i zajednicu**

U sklopu aktivnosti ruralnog razvoja radne skupine **Zelena arhitektura**, tijekom studijskog putovanja u Češkoj posjetili smo market gardening farmu **Mezipoli**.

Iako se na prvi pogled radi o farmi, vrlo brzo postaje jasno da je riječ o puno širem modelu. Mezipoli nije samo mjesto proizvodnje hrane. To je primjer kako se poljoprivreda, lokalna zajednica, kratki lanci opskrbe i povjerenje kupaca mogu povezati u sustav koji stvara stvarnu dodanu vrijednost za cijelo područje.

Farma se prostire na oko **10 hektara**, od čega je približno **4 hektara** namijenjeno povrćarskoj proizvodnji kroz gredice i plastenike. Ono što posebno privlači pažnju jest činjenica da cijelim sustavom, uz visoku razinu organizacije i automatizacije prodaje, upravljaju samo **dvije zaposlene osobe**.

Proizvodnja je usklađena s prirodom, ali istovremeno vrlo jasno tržišno postavljena. Upravo je to ono što ovaj primjer čini vrijednim – pokazuje da regenerativna poljoprivreda ne mora biti samo lijepa ideja, nego može biti učinkovit, održiv i poslovno promišljen model.

Uz povrće, na farmi se uzgaja **pašnjačka piletina**, proizvode se **sirevi od ovčjeg mlijeka**, a dio ponude čini i **svježe kravlje mlijeko**. Kupac tako ne dolazi samo po proizvod. Dolazi po povjerenje, lokalnu priču i osjećaj da svojim izborom podržava nešto što ima smisla.

Najveća vrijednost ovog modela vidi se upravo u odnosu farme i zajednice. Lokalni ljudi dobivaju pristup svježoj, ekološki proizvedenoj hrani, proizvođač dobiva stabilnije tržište, a prostor oko farme dobiva identitet i novu razvojnu snagu.

Mezipoli je primjer kako budućnost ruralnog razvoja ne počiva samo na većoj proizvodnji, nego na pametnijem povezivanju ljudi, zemlje, hrane, tehnologije i tržišta.

Više o farmi možete pronaći na: **Mezipoli.cz**

**Moje pitanje za kraj:** koliko ovakvih modela možemo razviti i u našim ruralnim sredinama, ako poljoprivredu počnemo gledati ne samo kao proizvodnju, nego kao temelj lokalnog razvoja?

#peertopeer #regeNA #ruralnirazvoj #regenerativagriculture #PROviam

Regenerativna poljoprivreda sve češće se pominje kao odgovor na iscrpljivanje zemljišta, klimatske stresove i rastuće troškove proizvodnje. O tome se govorilo na Danu polja regenerativne poljoprivrede u vinariji Plavinci, u organizaciji Sav... Više [+]

Regenerativna poljoprivreda sve češće se pominje kao odgovor na iscrpljivanje zemljišta, klimatske stresove i rastuće troškove proizvodnje. O tome se govorilo na Danu polja regenerativne poljoprivrede u vinariji Plavinci, u organizaciji Saveza za regenerativnu poljoprivredu Srbije. Prema rečima Srđana Pavlovića, koordinatora Saveza, suština je da se zemljište ne posmatra samo kao proizvodna površina, već kao resurs koji treba očuvati i obnavljati. Vlasnik vinarije Branislav Anđelić kaže da u Plavincima koriste pokrovne useve, kompost, mikrobiološke preparate i čaj od komposta. Posebno izdvaja stočni grašak, koji kao zelenišno đubrivo može da smanji potrebu za azotnim đubrivima. Kako poručuje, zemljištu se život ne vraća za godinu dana, jer je decenijama narušavano. #regenerativnovinogradarstvo

Na padinama kraj Takova, Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije organizovao je prvi Dan polja regenerativne poljoprivrede u voćarstvu, posvećen zdravlju zemljišta i održivim praksama. Domaćin događaja bila je zadruga Takovo Berry, pozn... Više [+]

Na padinama kraj Takova, Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije organizovao je prvi Dan polja regenerativne poljoprivrede u voćarstvu, posvećen zdravlju zemljišta i održivim praksama. Domaćin događaja bila je zadruga Takovo Berry, poznata po uzgoju visokožbunaste borovnice. Skup je okupio poljoprivrednike, stručnjake, studente i diplomate, među kojima su bili predstavnici ambasada Holandije i Norveške, sa zajedničkom porukom da ”budućnost hrane počinje od zdravog zemljišta“. ”Zemlja mora da diše, to je prva lekcija regenerativne poljoprivrede”, rekao je Mileta Čuljković iz zadruge Takovo Berry, istakavši da polje, kao i šuma, opstaje samo u ravnoteži mikrobiologije, hemije i fizike. #regenerativnapoljoprivreda #borovnica

Do kraja godine očekuje se usvajanje Zakona o regenerativnoj poljoprivredi u Srbiji, izjavio je profesor Vladan Pešić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta. Ovaj pristup, koji podrazumeva stalnu pokrivenost zemljišta biljkama, povećava h... Više [+]

Do kraja godine očekuje se usvajanje Zakona o regenerativnoj poljoprivredi u Srbiji, izjavio je profesor Vladan Pešić sa beogradskog Poljoprivrednog fakulteta. Ovaj pristup, koji podrazumeva stalnu pokrivenost zemljišta biljkama, povećava humusnu materiju, poboljšava kvalitet hrane i smanjuje troškove farmera – pre svega za pesticide, đubrivo i gorivo. Pešić je istakao da prvi rezultati nisu vidljivi odmah, ali od treće godine donose značajne koristi. ”Samo sa tog aspekta, kad eventualno i bude nešto niži prinos u prve dve godine, sve će to da se kompenzuje upravo tim smanjenjem troškova, kojima će farmer biti izložen”, dodao je on. Podsetio je da u Srbiji humusna materija u zemljištu drastično opada. #regenerativnapoljoprivreda