Pretraživanje postova
Rod bundeve u Kikindi ove godine je ispod proseka, nakon dugih perioda žege i gotovo potpunog izostanka padavina. Proizvođači koji imaju sistem „kap po kap“ uspeli su da sačuvaju deo roda, dok pojedine vrste, poput uljnih tikava, sve teže u... Više [+]
Rod bundeve u Kikindi ove godine je ispod proseka, nakon dugih perioda žege i gotovo potpunog izostanka padavina. Proizvođači koji imaju sistem „kap po kap“ uspeli su da sačuvaju deo roda, dok pojedine vrste, poput uljnih tikava, sve teže uspevaju. Nikola Krnić iz Udruženja „Kikindska ludaja“ kaže da je navodnjavanje bilo neophodno gotovo svakog drugog ili trećeg dana. Uzgajivač Goran Lazić upozorava da su vremenski uslovi sve nepovoljniji i da kiše gotovo nije bilo od sredine juna. Uprkos slabijoj sezoni, pripreme za 41. ”Dane ludaje“, koji će biti održani od 17. do 20. septembra, uveliko traju, uključujući i tradicionalno takmičenje za najtežu i najdužu ludaju. #rodbundeve
Uvođenje dodatnog boda za žene na konkursima za samozapošljavanje i poljoprivredne podsticaje u Aleksincu značajno je povećalo broj korisnica subvencija. Dok je ranije pomoć za pokretanje biznisa dobijalo oko pet žena naspram 40 muškaraca,... Više [+]
Uvođenje dodatnog boda za žene na konkursima za samozapošljavanje i poljoprivredne podsticaje u Aleksincu značajno je povećalo broj korisnica subvencija. Dok je ranije pomoć za pokretanje biznisa dobijalo oko pet žena naspram 40 muškaraca, prošle godine subvencije su dobile 24 žene i 24 muškarca. Na novom konkursu za samozapošljavanje predviđeno je 360.000 dinara po korisniku, a žene ponovo imaju bod više. Sličan kriterijum primenjuje se i kod poljoprivrednih podsticaja. Lokalne organizacije ocenjuju da dodatno bodovanje, uz informisanje i obuke za pripremu dokumentacije, ženama sa sela daje veće šanse da dođu do javnih sredstava i ekonomski ojačaju. #podsticaji #zene #rodnaravnopravnost
U šljivicima Kolubarskog okruga očekuje se dobar i natprosečan rod, a berba ranih sorti šljive već je počela. Prve količine čačanske lepotice za izvoz prodavane su za 50 do 60 dinara po kilogramu, dok je trenutna cena oko 30 dinara. Najveći... Više [+]
U šljivicima Kolubarskog okruga očekuje se dobar i natprosečan rod, a berba ranih sorti šljive već je počela. Prve količine čačanske lepotice za izvoz prodavane su za 50 do 60 dinara po kilogramu, dok je trenutna cena oko 30 dinara. Najveći izazov biće plasman obilnog roda. Bolja situacija očekuje se kod sorti stenlej i čačanska rodna, koje su tražene za preradu, sušenje i proizvodnju rakije. Proizvođači očekuju da će najavljene padavine poboljšati krupnoću i kvalitet plodova. Glavni deo sezone tek predstoji sa berbom stenleja, a zbog velike ponude deo roda verovatno će završiti u preradi. U Kolubarskom okrugu šljivici zauzimaju oko 12.000 hektara. #rodsljive
Trešnje su ove godine rodile najbolje u poslednjoj deceniji, a stručnjaci procenjuju da bi rod mogao da premaši rekord iz 2017, kada je proizvedeno 28.000 tona. Dobrom rodu doprineli su povoljniji vremenski uslovi i savremena tehnologija pr... Više [+]
Trešnje su ove godine rodile najbolje u poslednjoj deceniji, a stručnjaci procenjuju da bi rod mogao da premaši rekord iz 2017, kada je proizvedeno 28.000 tona. Dobrom rodu doprineli su povoljniji vremenski uslovi i savremena tehnologija proizvodnje, uključujući proređivanje roda i zelenu rezidbu. U ZZ Agrodunav u Karavukovu očekuju 12 do 13 tona po hektaru, što je, kako navode, najbolji rezultat do sada. Za izvoz na tržište EU ključni su krupan plod, peteljka i rashladni lanac od voćnjaka do prodavnice. Stručnjaci ističu da se budućnost trešnje u Srbiji zasniva na sortama krupnog ploda, jer dva milimetra veći prečnik donosi i do 20 odsto višu cenu. #rodtresnje
Ovogodišnji rod maline u Srbiji mogao bi da bude jedan od najslabijih poslednjih godina i da iznosi do 15.000 tona, ukoliko do berbe ne bude vremenskih nepogoda, napominje predsednik Asocijacije proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović.... Više [+]
Ovogodišnji rod maline u Srbiji mogao bi da bude jedan od najslabijih poslednjih godina i da iznosi do 15.000 tona, ukoliko do berbe ne bude vremenskih nepogoda, napominje predsednik Asocijacije proizvođača malina Srbije Dobrivoje Radović. Razlog su, kako navodi, posledice prošlogodišnje suše, koja je oštetila mlade izdanke. Berba bi u ravničarskim krajevima trebalo da počne za 15 do 20 dana, a u brdskim za oko mesec dana. Zbog manje ponude u Srbiji i šteta od mraza u Poljskoj, proizvođači očekuju početnu otkupnu cenu od oko 550 dinara po kilogramu. Prema podacima RZS, Srbija je u 2025. proizvela 82.577 tona malina, 35 odsto manje nego 2018. godine. #rodmaline