U Srbiji, po podacima PIO fonda iz marta ove godine, uživaoca poljoprivredne penzije ima 134.037, odnosno 1,8 odsto od ukupnog broja penzionera. Prosečna mesečna primanja poljoprivrednih penzionera iznose 19.785 dinara, što ih svrstava među najniže koje ovaj fond isplaćuje. Osnovni razlog za ovako niska primanja poljoprivrednih penzionera je što je broj osiguranika za čak 40.914 niži od broja korisnika osiguranja (134.031 – 93.117). Poseban problem je što najveći broj poljoprivrednih osiguranika plaća doprinose na najnižu osnovicu, a uz to kašnjenje u neplaćanju doprinosa je, po nepisanom pravilu, redovna pojava. Stoga i ne treba da čudi što se dug poljoprivrednika za penzijsko-invalidsko osigiranje PIO fondu nagomilao i već odavno sa obračunatim kamatama premašio dve milijarde evra. Sami za sebe ovi podaci najbolje ilustruju dugogodišnji materijalni i društveni položaj poljoprivrednih penzionera, koji se iz godine u godinu sve više usložnjava. Nadležni državni organi pre dve-tri godine odlučili su da sistem PIO za poljoprivrednike, uz pomoć eksperata Svetske banke, u potpunosti reformišu. Najavljene su i izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u sektoru poljoprivrede, ali se do sada ništa spektakularno nije dogodilo. Ponajviše zbog neusaglašenosti oko kriterijuma za plaćanje doprinosa, koji su po sadašnjim zakonskim odredbama isti za one koji obrađuju pola ili, na primer, 300 hektara zemlje. #poljoprivrednepenzije