Bezbednost hrane ne obezbeđuju samo propisi i standardi, već njihova dosledna primena – od njive i farme, preko prerade i trgovine, do trpeze, ističe dr Veselina Radanov Pelagić, mikrobiolog i predsednica UO Fondacije za istraživanje i razvoj, bezbednost hrane i eko zdravlje. Prema procenama SZO, oko 866 miliona ljudi godišnje oboli zbog kontaminirane hrane, dok 1,52 miliona umre. Rizike predstavljaju bakterije, virusi, paraziti, hemijske supstance i mikotoksini, zbog čega se bezbednost hrane sve više posmatra kroz koncept „Jedno zdravlje“, koji povezuje zdravlje ljudi, životinja i životne sredine. U Srbiji okvir čine Zakon o bezbednosti hrane, HACCP principi i dobra higijenska i proizvođačka praksa, dok međunarodni standardi poput ISO 22000 i Codex Alimentariusa dodatno uređuju sistem kontrole. Sve veću ulogu ima i tehnologija, ali bez razvijene kulture bezbednosti hrane ni propisi ni alati nisu dovoljni. Od njive do tanjira, standard vredi tek kada se zaista primenjuje. #bezbednosthrane
Foto: Pexels