Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

BROKOLI - Brassica oleracea var. botrytis subvar. cymosa.

M o r f o l o š k e o s o b i n e (vidi Tablu X, sl. 17 - var. Italica)

Brokoli ili brokola je jednogodišnja povrtarska biljka, koja iste godine obrazuje vegetativne i generativne organe. Naime, u povoljnim uslovima cvetni pupoljci cvasti se otvaraju i obrazuje se razvijena cvast kao i kod karfiola.
Po morfološkim osobinama brokoli ili brokola je veoma slična karfiolu. Od nje se razlikuje po tome što nema metamorfoziranu cvast, već je cvast (prečnika 6 do 10 cm) sastavljena od pravih cvetova. Cvasti imaju i debele cvetne drške (10 - 15 cm dužine), te se zajedno koriste za ljudsku ishranu. Takođe, razlika je i u tome što se nakon otkidanja glavne - vršne cvasti, iz pazuha donjih listova izrastaju sekundarne grane, koje na vrhu nose manje ljubičaste cvasti, koje se beru i koriste na isti način ili za preradu. Kako se bočne cvasti razvijaju kontinuirano tokom nekoliko nedelja, tako i berba može biti u više navrata. Cvasti su rastresite, zelene ili ljubičaste boje, najčešće sivkastoplavkastezelene boje, po čemu se razlikuju od karfiola, koji ima zbijene, kompaktne cvasti. Glavna mesnata cvast brokole ima 300 do 400 grama, dok bočne cvasti, koje sukcesivno stižu za berbu, imaju 150 do 200 grama.

U s l o v i u s p e v a n j a

Optimalna temperatura za rast i razvoj brokole je 15 do 18 0C. Zbog toga njena je proizvodnja moguća samo u ranoproletnjem i postrnom (jesenjem) preriodu. Da bi formirala cvast, tokom vegetacije brokola mora proći određeni period izloženosti niskim temperaturama, najčešće nižim od 10 0C. To se posebno odnosi na jesenje gajenje, kada se zbog visokih temperatura znatno intezivnije razvija lišće, pa cvasti ostaju sitnije. U vegetativnoj fazi, brokola može podneti kratkotrajne niske temperature do - 10 0C, ali cvasti stradaju pri - 5 0C. Visoke temperature nepovoljno utiču na razvoj brokole, posebno tokom razvoja cvasti. Temperature više od 25 0C uzrokuju stvaranje sitnih, rastresitih cvasti, a cvetovi se veoma brzo otvaraju čime se gubi tržišna vrednost brokole. Usled visokih temperatura može doći do žućenja i propadanja pojedinih cvetova unutar cvasti.

T e h n o l o g i j a p r o i z v o d n j e

I z b o r h i b r i d a

Hibridi brokole: Lucky F1 (vegetacije oko 70 dana od rasađivanja), Griffen F1 (vegetacije oko 75 dana od rasađivanja), Marathon F1 (vegetacije oko 85 dana od rasađivanja), Monopoly F1 (vegetacije oko 80 dana od rasađivanja);

P l o d o r e d

Brokola se obavezno uzgaja u plodoredu, a uzgoj se na istoj površini, kao i kod ostalih kupusnjača, ne sme ponoviti barem 3 do 4 godine.

G a j e n j e

Brokola je biljka koja ima jaku vršnu dominaciju. Nakon berbe glavne (primarne) cvasti, iz pazuha listova mogu izbiti sekundarne grane koje takođe nose nešto manje cvasti, koje se koriste za preradu. Brokola ima manje zahteve u pogledu zemljišta i klime u odnosu na druge kupusnjače. Uzgaja se iz rasada, kada biljka ima 4 - 5 dobro razvijenih listova, a zemljište treba biti slabo kiselo do neutralno (pH = 6,0 - 6,5) i dobro drenirano (ocedno), jer brokola ne podnosi višak vode. Razmak sadnje biljaka u redu je 30 - 40 cm, a razmak između redova je 70 cm, čime se ostvaruje sklop od 35. 000 – 45.000 biljaka po hektaru ( Dr Zdravko Matotan, 2004.).
Ponoviću neke karakteristike, koje su jako bitne za gajenje brokole. Optimalna temperatura za rast i razvoj brokole je od 14 - 19 0C. Da bi formirala cvast, brokola mora proći određeno razdoblje niskih temperatura nižih od 10 0C. U suprotnom, ako su više temperature bilo u jesenjem gajenju ili u proletnjem biljka će formirati jaku lisnu masu i sitnije cvasti. Takođe, temperatura iznad 25 0C pogoduje razvoju rastresitih cvasti, tj. onih koje nisu zbijenije i kompaktnije. Stres usled visokih temperatura, te uz nedovoljnu količinu vode može izazvati žućenje cvasti i jednostavno njihovo propadanje. Pravilno đubrenje se postiže poznavanjem sadržaja osnovnih biljnih hraniva u zemljištu. Brokola, kao i ostale kupusnjače, ima plitak koren, te je potrebno osigurati dostupno i redovno đubrenje tokom vegetacije.
Za prinos od 25 t/ha brokola iznosi celom biljkom 116 kg/ha azota (N), 41 kg/ha fosfora (P2O5), 209 kg/ha kalijuma (K2O), 39 kg/ha kalcijuma (CaO) i 26 kg/ha magnezijuma (MgO), prema Haifi. Ovim iznetim količinama hraniva treba se pridržavati prilikom određivanja normi đubriva, s tim da fosfor (P2O5) možemo prilikom đubrenja podići na nivo od 100 kg/ha. Ne treba izgubiti iz vida da se najtačnije đubrenje useva brokole dobija na osnovu agrohemijske analize zemljišta.

B e r b a

Brokola se bere kada su cvasti potpuno razvijene, a pre početka otvaranja cvetova. Bere se odsecanjem centralne cvasti sa petnaestak centimetara zadebljalom stabljikom, svaka 2 do 3 dana. Nakon berbe primarnih cvasti tokom 2 do 3 nedelje, posebno pri jesenjem gajenju, na bočnim granama za berbu dospevaju sekundarne cvasti kojih ima veći broj, ali su znatno sitnije. One se uglavnom koriste za preradu, prethodnim smrzavanjem. Cvetovi brokole mogu se i nakon berbe razvijati, te da ne bi došlo do njihovog otvaranja, cvasti treba čuvati u rashladnim prostorima na temperaturi do 4 0C. Na temperaturi 0 0C i uz relativnu vlagu vazduha 90 do 95 % moguće je brokolu skladištiti do dve nedelje.
Cvasti brokole pakuju se pojedinačno u tanku prijanjajuću foliju, da bi se sačuvale od gubljenja vlage.
Prinosi brokole primenom savremenih uzgojnih postupaka kreću se uglavnom od 12 do 15 t/ha.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije